SARAJEVO, Federalna ministarstva odgovorna su jer je budžet FBiH ostao bez milijardu KM u proteklih četiri-pet godina zbog nenaplaćivanja koncesionih naknada, istakao je Šefik Koričić, predsjednik Komisije za koncesije FBiH.
Dodaje da su među najvećim neplatišama objekti koji se nalaze na putnom pojasu, poput benzinskih pumpi i restorana, kao i hidroelektrane, termoelektrane i telekomunikacije.
“Po našem izvještaju, za godinu nije naplaćeno 165 miliona KM koncesionih naknada. Neki subjekti nisu obuhvaćeni jer nismo imali podataka, na primjer ‘Željeznice FBiH’, aerodromi. Poslanici kažu da se gubi 300 miliona KM godišnje. Mi mislimo da je to 200 miliona. Koncesionari su bili dužni prema zakonu da u roku od tri mjeseca sklope ugovore, ali niko ga nije sklopio. Komisija nema mogućnosti da ih tjera na to. To mogu inspekcije, ali smo u izmjenama zakona koji je u Parlamentu FBiH predvidjeli tu zakonsku mogućnost ako ne bude izvršena obaveza sklapanja ugovora i dali smo malo duži rok, od godinu dana”, kazao je Koričić.
Ko treba biti kažnjen što nema ugovora?
KORIČIĆ: Koncesiju dodjeljuje Vlada FBiH preko resornih ministarstava koja imaju ovlasti, a Komisija prati proces ugovaranja i prati izvršavanje. Ne može niko od koncesionara na svoju ruku povećati cijene usluga prema potrošačima. Mi smo ti koji to sprečavamo. Pokušaja će biti, jer je zakonska obaveza plaćanje koncesija. Odmahj najavljeno da će doći do povećanja cijene vode, struje, ali to nema osnova. Mi to nećemo dozvoliti. Od koncesije građanin treba da ima koristi. Koncesiona naknada plaća se za pogodnosti, za korištenje prirodnih dobara ili vršenje usluga.
Ko ne plaća naknade i u kojem iznosu bi one trebalo da budu plaćene?
KORIČIĆ: Tu imate putni pojas, gdje spadaju benzinske stanice, trgovački centri, restorani, hoteli. Stotine miliona KM je tu trebalo biti plaćeno. Ima sigurno oko 350 benzinskih pumpi, oko 50 trgovačkih centara. Kod putnog pojasa Vlada je odredila Ministarstvo trgovine za koncesora. Koncesiona naknada se kreće najmanje jedan odsto prometa ostvarenog u tom objektu. Tu su hidroelektrane sa oko 20 miliona KM, termoelektrane su 37 miliona KM, šume 14,5 miliona KM, igre na sreću oko 30.000 KM. Podatke nismo imali za izgradnju i korištenje autoputeva, magistralnih puteva, korištenje vodotoka i drugih voda, hidroakumulacija, izgradnju i upravljanje cjevovodima za transport nafte, gasa i uskladištenje u cjevovodima i terminalima, putnički i teretni željeznički saobraćaj, prostore i objekte prirodnog i graditeljskog nasljeđa. Svi treba da plate naknade i elektroprivrede i “Željeznice FBiH”, tu su i telekomunikacije koje treba da plaćaju 37 miliona KM koncesionu naknadu. “BH Telecom” i HT Mostar vrše usluge, imaju pogodnost. Mi ne možemo narediti Vladi. To može samo Parlament. Svi su ovi subjekti bili dužni da sklope ugovor. Imali su pet godina. Ministarstva nisu radila svoj posao i tačno je da je FBiH za ovih četiri-pet godina oštećena za oko milijardu KM.
Koliko onda ima sklopljenih ugovora?
KORIČIĆ: Ima deset za vode sklopljenih prije donošenja Zakona o koncesijama. To je sklopilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na osnovu Zakona o vodama. Vlada je donijela odluku da ti ugovori budu usklađeni sa Zakonom o koncesijama jer jedna “Oaza” ili “Ilidžanski dijamant” godišnje plaća 150 do 200 KM koncesionu naknadu. To je minorno. Svi su prekršili ugovore, ali mislimo da treba pozvati ljude i ukazati na ovo. Ljudi su spremni, samo Ministarstvo nije spremno. Stalno traži načina da to ne uradi.
Ako već nema sklopljenih ugovora, šta Komisija radi? Za pet godina FBiH je izgubila milijardu KM.
KORIČIĆ: Ovo smo mi sve pokrenuli. Upozoravali smo Vladu, Parlament, tražili rješenja, bili tvrdoglavi. Komisija je uočila da ima dosta nedorečenosti i grešaka u postojećem zakonu i išli smo na izmjene. To je obilan posao. Na čelu sam Komisije dvije godine. Prije mene nije bilo predsjednika. Bio je imenovan, ali nije zasnovao radni odnos. Komisija je bila sa četiri člana i oni su radili podzakonske akte. Shvatili smo da treba da donesemo zajednički registar svih koncesija, da znamo šta smo dali i pod kojim uvjetima, a šta je ostalo. Vidjelo bi se gdje su napravljene greške, da ono što je ostalo adekvatno naplatimo. U Hrvatskoj su u 2007. godini za 4.000 ugovora naplatili 1,9 milijardi kuna. Danas imaju oko 8.000 ugovora i više od četiri milijarde kuna.
Koja su ministarstva najodgovornija zbog gubitaka u budžetu?
KORIČIĆ: Odgovorni su svi koji nisu platili, a imaju obavezu. Ali, na osnovu analize, to su ministarstva prometa, energije, poljoprivrede, finansija kod koga su igre na sreću, te sporta i kulture, kao i turizma i okoliša.
Ministarstva ne rade svoj posao. Šta mislite zašto, štite li stranke “svoje” koncesionare?
KORIČIĆ: Sve se čeka da se samo riješi, a ne može se samo riješiti. Ovo je obaveza poslodavaca da plati. Ne bih rekao da tu ima sprege politike sa tim poslodavcima. Vlada mora imati finansijska sredstva da bi napravila fizibiliti studije, studije okoliša, a nema mogućnost da izdvoji pet-deset miliona KM da to izradi, da provede istraživanje. Onda raspiše tender. Za postojeće korisnike dobara može se riješiti da im bude data koncesija kao pogodnost bez provođenja tendera, ali će plaćati po pravilima. Ne može se dozvoliti da ide u bescijenje. Govorili su da smo napuhali da je to 300 miliona KM. Neka je pola od toga, ali hajdemo početi. Ima pritisaka lobija, ali ću raditi po zakonu. Nezavisne novine
