Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Firma Integral Inženjering zloupotrijebljena u još četiri tendera u Rumuniji

    8. Februara 2026. — 09:50

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

    6. Februara 2026. — 15:00

    Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

    6. Februara 2026. — 14:21
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    Vlada Rusije donela uredbu o privremenoj zabrani izvoza goriva

    31. Januara 2026. — 16:15

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Njemačka ekonomija izgubila 940 milijardi evra

    8. Februara 2026. — 08:03

    Rast plata povukao novi talas zaduženja

    7. Februara 2026. — 08:01

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 firmi

    5. Februara 2026. — 11:54

    Naša Banka Banjaluka dio uspjeha koji potvrđuje stratešku snagu Galens grupe

    5. Februara 2026. — 09:52

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

    7. Februara 2026. — 14:30

    Može li registar profesionalnih vozača spasiti drumski transport Zapadnog Balkana?

    7. Februara 2026. — 13:41

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15

    Brisel odobrio plan podrške klimatski neutralne tehnologije

    5. Februara 2026. — 16:42

    Washington Post otpustio stotine radnika

    5. Februara 2026. — 11:14
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Informaciju o izgradnji zgrade Vlade RS pred NSRS

Informaciju o izgradnji zgrade Vlade RS pred NSRS

capital.bacapital.ba10. Novembra 2009. — 15:15Nema komentara6 minuta čitanja

vlada RSBANJALUKA, Predsjednik “Transparensi internešnela (TI) BiH”Boris Divjak tvrdio je da se “u Banjaluci bez javnog konkursa gradi zgrada Vlade za koju nije bio propisan nikakav tender”, te da je “novac od privatizacije Telekoma većinom završio u novoj zgradi Vlade koja nije bila predviđena planom kapitalnih ulaganja”.

Vlada RS odgovara da su od sredstava privatizacije Telekoma i naftne industrije RS zakonom formirani razvojni fondovi RS i organi tih fondova.

Mediji su 13. februara 2008. objavili: “`TI` dostavio Tužilaštvu BiH dokumente o izgradnji zgrade Vlade RS”. Tu se navodi da “TI” dostavlja Tužilaštvu BiH dokumentaciju koju posjeduju o izgradnji zgrade Vlade RS. Tužilaštvo BiH uputilo je “TI” 23. januara ove godine dopis, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, u kojem tu organizaciju obavještavaju da su primili njihov akt od 18. septembra prošle godine.

“U dopisu navodite da ste nakon podrobne analize dokumentacije, koja se odnosi na izgradnju zgrade Vlade RS, mišljenja da postoje indicije koje ukazuju na vrlo ozbiljna kršenja zakona od strane odgovornih lica koja su potpisivala relevantne odluke. Iz Tužilaštva od `TI` traže da je potrebno da dostave svu dokumentaciju kojom raspolažu, a koja se odnosi na gore navedeno kako bismo provjerili navode iz vaše prijave”.

Dopis Tužilaštva potpisao je tužilac Dru G. Engel.

Srđan Blagovčanin, portparol “Transparensija”, potvrdio je da je “TI” poslao Tužilaštvu dopis u kojem se ukazuje na nezakonitost gradnje zgrade Vlade RS, ali da nije riječ o tužbi. “Svu dokumentaciju koja nam je tražena poslali smo Tužilaštvu, kao što inače šaljemo našu dokumentaciju svim organima koji je traže”, rekao je Blagovčanin.

On nije želio da komentariše pitanje da li je njihov posao, kao nevladine organizacije, da vrše istrage, prikupljaju dokumentaciju i dostavljaju je Tužilaštvu BiH.

vlada-rs32Vlada RS pita Tužilaštvo BiH – da li je potpisivanje odluka koje donose kolektivni organi – “vrlo ozbiljno kršenje zakona” i krivično djelo, kako tvrdi “TI” BiH?

Nedugo poslije izbora Vlade RS 28. februara 2006. godine premijer Milorad Dodik jasno se odredio u vezi sa privatizacijom Telekoma RS. Na spekulacije o mogućoj cijeni za 65 odsto državnog kapitala koja je to određivala u gornjoj granici od 400 miliona KM, premijer Dodik je rekao: “Može, ali za najmanje 400 miliona evra”. Šta je sve prethodilo ovoj cijeni?

Aktivnosti za privatizaciju Telekoma RS vodile su prethodne SDS-ove Vlade. Ono što je Dodikova Vlada zatekla bio je ugovor sa stranim konsultantom “Rajfajzen investment AG” Beč. Tim ugovorom indirektno je određivana minimalna i maksimalna vrijednost državnog kapitala. Konsultant je procijenio da državni kapital u Telekomu RS neće biti prodat ispod 150 miliona američkih dolara, ali ni za više od 350 miliona dolara.

Konsultant je očigledno pogriješio ne samo na štetu Vlade RS, što je Dodik ispravio, ne prihvatajući cijenu od 470 miliona KM. Šta se desilo – državni kapital je prodat za 643 miliona evra ili za 1,253 miliona KM.
Razlika u odnosu na maksimalnu cijenu koju je predviđao konsultant iznosila je 783 miliona KM viška.

Strani konsultant koji je napravio potcijenjenu procjenu vrijednosti državnog kapitala u Telekomu, podnio je arbitražni zahtjev da mu se isplati bonus u odnosu na cijenu po kojoj je prodat državni kapital. U oktobru 2009. godine, nadležna arbitraža u Beču odbila je taj zahtjev.

Treba napomenuti da je Vlada, takođe, odlučila da predmet privatizacije neće biti zgrade koje su već tada bile u izgradnji: Poslovni centar Telekoma u Banjaluci kome je već tada bila izgrađena konstrukcija i Poslovni centar Telekoma u Istočnom Sarajevu.

Ovakva Odluka Vlade, po logici konsultanta, trebala je još umanjiti onu cijenu od 350 miliona dolara (470 miliona KM).

vlada-rsŠto se tiče optužbe za nepostojanje tendera, činjenice su sljedeće: Telekom RS kao investitor zaključio je ugovor o gradnji sa firmom Integral inženjering Laktaši koja je kao što je navedeno u momentu odluke o prenamjeni već izgradila konstrukciju cijele zgrade i dio instalacija. Nije se moglo ići na raskid ugovora i raspisivanje tendera i tražiti drugi izvođač.

U neposrednoj blizini zgrade Telekoma RS isti izvođač je za investitora “Integra inženjering” gradio poslovnu stambenu zgradu površine 25 000 metara kvadratnih. S obzirom na veće potrebe Vlade RS i republičkih organa za poslovnim prostorom, sa investitorom-izvođačem su obavljeni pregovori radi ustupanja i tog objekta koji bi činio administrativni centar RS. Izvođač je imao uslov – da ostane graditelj. U skladu s tim, izvođač je morao raskidati ugovore sa kupcima poslovnog i stambenog prostora u toj zgradi.

“Integral inženjering” nije želio raskid ugovora za gradnju zgrade Telekoma RS, već je tražio da nastavi sa gradnjom obje zgrade kao izvođač radova i pod tim uslovima pristao je da ustupi i svoju stambeno-poslovnu zgradu od 26 000 metara kvadratnih, koju je imao u gradnji na istoj lokaciji. Danas obje zgrade – prvobitno Telekoma i prvobitno stambeno-poslovna – čine Administrativni centar Vlade RS. Za sve to Vlada RS donijela je odgovarajuće odluke.

Divjak tvrdi (list “Blic” 13. septembra 2007.): “…..da Vlada RS nije u skladu sa zakonom tražila konkurentni finansijski aranžman, odnosno kredit koji je uzet da bi se finansirala gradnja stambeno-poslovnog objekta uz buduću zgradu vlade. `Taj kredit je zaključilo preduzeće od kojeg je kupljena zgrada, a Vlada ga preuzela uz kupovinu zgrade. U tom slučaju Vlada je bila dužna da raspiše tender o finansijskim uslovima tog kredita, što nije učinila”.

Činjenice govore da su navodi Divjaka o preuzimanju finansijskog kredita preduzeća, od kojeg je Vlada RS kupila stambeno-poslovni objekat, netačni, jer Vlada RS nije dobila finansijski kredit za kupovinu predmetnog objekta, niti je Vlada RS preuzela kredit kojeg je banka odobrila prodavcu zgrade, za namjenu finansiranja njene izgradnje.

U vezi s tim, nije ni mogla postojati obaveza i dužnost Vlade RS da traži konkurentni finansijski aranžman, kako to Divjak navodi. U konkretnom slučaju, riječ je o pravnom poslu ustupanja potraživanja radi ispunjenja, uređen članom 444. Zakona o obligacionim odnosima.

Nakon okončanja radova, administrativni centar RS u kome je smještena Vlada, ministarstva i drugi organi, raspolaže sa 47.500 m2 neto korisne površine ili 55.500 m2 bruto površine. Ukupna cijena iznosi 180 miliona KM U taj iznos uračunata je i oprema – namještaj, osvjetljenje, slike, tepisi itd. Kada se ukupna cijena podijeli sa brojem m2, dobije se cijena od 3.800 KM po m2. Zgrade su useljene u novembru 2007. godine. Tada je m2 poslovnog prostora u Banjaluci iznosio 4.000 KM po m2 i to bez opreme.

Narodna skupština RS razmatrala je Informaciju o aktivnostima na izgradnji administrativnog sjedišta Vlade RS u Banjaluci. Ova Informacija je kao priloge imala ugovore i anekse, odluke i zaključke, prepisku, počev od vremena kada je izgradnja ugovorena i započeta još za potrebe preduzeća Telekomunikacije RS AD Banjaluka. To je i dokumentacija koju je tražilo Tužilaštvo BiH.

Nakon razmatranja navedene Informacije, Narodna skupština RS je prihvatila Informaciju i priloge. Srna

Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakOtvoren “NS market”
Sljedeći članak Novi iznosi penzija za 16 800 boraca

Povezani članci

NAJAVE DOGAĐAJA 02 minute čitanja

Najava događaja za ponedjeljak, 9. februara 2026. godine

NOVOSTI 03 minute čitanja

Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Firma Integral Inženjering zloupotrijebljena u još četiri tendera u Rumuniji

8. Februara 2026. — 09:5004 minute čitanja

Kompanija “Integral inženjering“ čije su se ime i reference našli u pobjedničkom konzorcijumu za posao vrijedan oko 1,4 milijarde evra

Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

7. Februara 2026. — 10:02

Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

6. Februara 2026. — 15:00

Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

6. Februara 2026. — 14:21

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.