SARAJEVO, Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević izjavio je da je suštinski problem poljoprivrede u BiH minorno izdvajanje za ovaj sektor u odnosu na susjedne zemlje, prije svega Srbiju i Hrvatsku.
Zirojević je napomenuo da su ukupna godišnja izdvajanja za poljoprivredu u BiH na nivou entiteta 80 miliona KM, a na nivou BiH 160 miliona KM.
“Hrvatska ima 1,2 milijardi KM godišnjih izdvajanja za poljoprivredu, kao i još nekoliko stotina miliona KM iz IPA fondova za ruralni razvoj, dok Srbija izdvaja za ovaj sektor izdvaja takođe 1,2 milijardi KM. Razumijem da entiteti ne mogu više u ovom trenutku izdvojiti, i stvarni problem u ovom sektoru predstavljaju finansijska izdvajanja”, istakao je Zirojević.
Govoreći o spoljnotrogovinskoj razmjeni sa zemljama potpisnicama CEFTE, Zirojević je istakao da je pokrivenost uvoza izvozom sa tim zemljama ove godine iznosila čak 61,1 odsto što, kako je naveo, predstavlja dobru pokrivenost.
“Analiza pokazuje da izvoz u ove zemlje raste u odnosu na ukupan izvoz, a uvoz opada. CEFTA je nama dobrodošla, jer je objedinila 32 bilateralna sporazuma i dobra je priprema za ekonomiju BiH za neuporedivo jaču utakmicu sa EU”, rekao je Zirojević.
On smatra da je sporazum CEFTA omogućio bosanskohercegovačkim izvoznicima bolji plasman i da je prvi korak na evropskom putu BiH.
Govoreći o uticaju ovog sporazuma na spoljnotrgovinski deficit BiH, Zirojević je istakao da se u posljednjoj godini od ukupnog izvoza u spoljnotrgovinskoj razmjeni na CEFTU odnosi 30 odsto, Evropsku uniju 50 odsto, a na treće zemlje i Tursku preostali procenat.
“Manji rast spoljnotrgovinskog deficita u prošloj godini, u odnosu na protekle dvije godine pokazuje da pozicija privrede BiH dolazi polako na veći nivo i da je sve otpornija i spremnija za utakmicu sa EU, ali to je težak i dug period koje su prošle sve zemlje članice EU”, naveo je Zirojević.
On je napomenuo da BiH sa Srbijom i Hrvatskom ima najveću spoljnotrogovinsku razmjenu, kao i da okosnicu izvoza BiH uopšte čine bazni metali i drvo niskostepene obrade.
Ministar Zirojević navodi da postoji mnogo razloga zašto je bio protiv primjene Zakona o zaštiti domaće proizvodnje BiH kada je on usvajan u parlamentu BiH, a da prije svega taj zakon nesporno krši međunarodni sporazum CEFTA.
“Umjesto da se prilagođavamo tom sporazumu mi tim zakonom kršimo odredbe sporazuma. Takođe postoji puno nelogičnosti u samom tekstu zakona a prva se ogleda u tome što se predviđa uvođenje pune carinske stope na 950 tarifnih linija, od kojih 70 odsto nikad nije bio predmet uvoza u BiH”, naveo je Zirojević.
Zirojević smatra da je pokušaj predlagača ovog zakona Jerke Ivankovića Lijanovića u cijeloj priči bio “da se u masi podataka progura nešto što njemu najviše odgovara”.
On dodaje da su primjedbe proizvođača hrane u BiH koja se izvozi iz BiH sve učestalije i opravdane, i da tom sektoru on poklanja najveću pažnju.
Zirojević napominje da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH svjesno činjenice da je sektor poljoprivrede najugroženiji i najizloženiji udaru i posljedici otvaranja tržišta BiH uslijed početka primjene Sporazuma o stablizaciji i pridruživanja i CEFTA sporazuma.
On navodi da je Ministarstvo na osnovu nekih od zahtjeva privrednika već napravilo Nacrt zakona o izmjenama Zakona o carinskim tarifama kojim se uvodi pet tarifnih kvota i predviđa smanjenje određenog broja carinskih stopa.
Prema njegovim riječima, ovo ministarstvo je u saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH i komorama entiteta oformilo komisiju koja je obišla sve veće regionalne centre u BiH i razgovaralo sa privrednicima kako bi se identifikovali problemi vancarinskih barijera.
“O ovim problemima će biti razgovarano 10. oktobra na sastanku predstavnika potpisnica CEFTA-e u Podgorici”, najavio je ministar Zirojević Srna