BANJALUKA, Svaki dan se u krivičnom i prekršajnom postupku u sudovima širom BiH oduzmu značajne količine različitih predmeta od kojih najčešće više niko nema nikakvu korist.
Da ne bude zabune, nije riječ o bezvrijednim i beskorisnim predmetima. Prepuna su skladišta skupocjenih automobila, raznih tehničkih uređaja, tekstilnih proizvoda, obuće, namještaja, kozmetike… Nađe se tu i po nekoliko kilograma zlatnog nakita i ko zna šta još.
Svi ti silni predmeti mogli bi i te kako da se iskoriste, ali godinama trunu i propadaju u carinskim i drugim skladištima.
Samo u krivičnim i prekršajnim postupcima po zahtjevu Uprave za indirektno oporezivanje BiH do sada je oduzeto različitih proizvoda u ukupnoj vrijednosti većoj od 50 miliona maraka.
Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH. rekao je za Srnu da su im prepuna skladišta i da sa mnogim predmetima gdje je pravosnažno okončan sudski postupak jednostavno ne znaju šta da rade.
“U BiH ne postoje precizni propisi o tome šta da se radi sa imovinom i predmetima oduzetim zbog nezakonitog prometovanja. Tako ti proizvodi često godinama stoje u skladištu i propadaju. Da apsurd bude veći, za njihovo skladištenje i čuvanje svakog mjeseca Uprava za indirektno oporezivanje plaća između 30.000 i 40.000 maraka.
Mjesecima pokušavamo da riješimo problem koji imamo zbog velikih količina oduzetih predmeta. Uprava za indirektno oporezivanje će predložiti neka zakonska rješenja koja bi nam omogućila da se brže oslobodimo oduzete robe – da je prodamo ili da poklonimo nekim humanitarnim organizacijama, kako ne bi plaćali tako visoke zakupnine”, rekao je Ratko Kovačević.
On je objasnio da u njihovim skladištima godinama leže razni predmeti vrijedni više od 50 miliona maraka koji potiču iz različitih carinskih i drugih prekršaja.
“Mi čuvamo i razne predmete i nekretnine koji potiču iz poreskih i carinskih krivičnih djela. Njihova procijenjena vrijednost veća je od 40 miliona maraka. Iako ti predmeti svakodnevno gube svoju vrijednost, moramo da ih čuvamo, jer su još u toku krivični postupci” – objasnio je Kovačević.
Ali, u Upravi za indirektno oporezivanje ne znaju šta da rade sa 910 automobila koji su oduzeti u prekršajnom postupku. Iako su sudski postupci okončani, ta vozila su još u njihovim skladištima. Trunu i propadaju. Ne mogu da ih prodaju, jer su starija od sedam godina. Osim toga, u carinskim skladištima čuva se i više od hiljadu automobila za koje je još u toku prekršajni postupak.
Problem su im i neki drugi predmeti koji im zauzimaju mjesto u skladištima i koje izgleda neki neće čak i kada im džabe daju iako je riječ o itekako upotrebljevim predmetima.
Prema odluci Savjeta ministara BiH, usvojenoj na 14. sjednici 20. juna 2007. godine, Uprava za indirektno oporezivanje dobila je zadatak da u skladu sa zakonskiim propisima podijeli dio tih proizvoda oduzetih zbog carinskih prekršaja koji su mogli da se daju humanitarnim organizacijama, jer je sudski postupak okončan. Humanitarne organizacije sa spiska koji su Upravi za indirektno oporezivanje dostavile Republika Srpska i distrikt Brčko odmah su preuzeli predmete koji su im dodijeljeni.
Iz Federacije BiH niko još nije došao po svoju količinu tih proizvoda čija je vrijednost veća od 300.000 maraka iako su im, prema riječima Ratka Kovačevića, iz Uprave za indirektno oporezivanje čak šest puta slali urgencije.
“Više puta do sada tražili smo od Savjeta ministara BiH da nam da uputstvo šta da radimo sa tim automobilima. Plaćamo za njih skladišni prostor, a ta vozila svakodnevno propadaju i gube svoju vrijednost. Česte su i krađe dijelova sa tih automobila, ali još ništa nije riješeno”, ističe Kovačević.
I dok se tako čekaju sistemska zakonska rješenja, brojna carinska skladišta su svakodnevno sve punija. Samo za prvih pet mjeseci ove godine zbog raznih carinskih prekršaja privremeno je oduzeta velika količina različitih proizvoda čija je vrijednost premašila 583.000 maraka. Na dugačkom spisku oduzetih predmeta koji smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje, razni tekstilni proizvodi i automobili imaju najveću vrijednost.
Tu su i razni tehnički proizvodi, igračke, cigarete i ko zna šta još. Za prvih pet mjeseci ove godine u prekršajnom postupku oduzeta je i određena količina zlata čija je vrijednost veća od osam hiljada maraka.
Zlata, novca, droge, oružja, i nekih drugih predmeta koji potiču iz krivičnog djela, u značajnim količinama ima i u sudovima širom BiH. Čuvaju ih kao dokaze do okončanja krivičnog postupka. Ali šta poslije, često ni njima nije jasno.
“Kada je 2003. godine usvojen novi zakon o krivičnom postupku RS, tim propisom predviđeno je da će se podzakonskim aktima koje treba da donese Ministarstvo pravde regulisati čuvanje dokaza i postupak njihovog uništavanja ili stavljanja u funkciju kada se pravosnažno okonča krivični postupak. Nijedan od tih pravilnika još nije donesen pa smo bili prinuđeni da sudbinu tih predmeta rješavamo od slučaja do slučaja.
Prije nekoliko godina imali smo slučaj da je od jednog lica oduzeto više od sto kilograma droge kokain, formirali smo komisiju od predstavnika Suda, tužilaštva i policije i tu drogu smo uništili. Ostavljena je naravno tek manja količina koja je bila neophodna za potrebna vještačenja. Taj slučaj je već pravosnažno presuđen, ali i dalje su nam takvi slučajevi problem. Pošto Ministarstvo pravde do sada nije donijelo pravilnik o postupanju sa tim predmetima mi ga pripremamo na nivou Suda”, rekao je za Srnu predsjednik krivičnog odjeljenja u Osnovnom sudu u Banjaluci Milenko Milekić.
U Osnovnom sudu u Banjaluci već su uradili pravilnik sa priručnikom o čuvanju dokaza koji se već primjenjuje u ovom sudu. Tim aktom precizno je regulisana procedura i način čuvanja dokaza u krivičnom postupku. Uz finansijsku pomoć kanadske organizacije “CIDA” po najvišim standardima uređena je i prostorija za čuvanje predmeta koji se koriste kao dokazi u krivičnom postupku. Ta prostorija opremljena je nadzornim kamerama, duplim vratima sa posebnim osiguranjem, alarmom.
Unutra su čelični ormari za čuvanje oružja, sefovi u kojim se drži novac, zlatni nakit i droga. Zaposlili su i službenika za čuvanje dokaza, i, prema riječima sudije Milekića, samo taj službenik ima ključeve od te prostorije. I sve njegove obaveze precizno su regulisane pravilnikom o čuvanju dokaza.
“Takav pravilnik sa priručnikom o čuvanju dokaza nema danas ni jedan sud ni na Balkanu ni u Evropi. Nema ga ni Haški tribunal. Sada se ovdje direktno radi na tome da se izdvoje oni predmeti koji više nisu aktuelni u ovom sudu koji više nemaju nikakav značaj u krivičnim predmetima. Ako neki od tih predmeta ima istorijski značaj – dajemo ih muzeju. Ako je riječ o predmetima koji imaju neki medicinski značaj kontaktiramo predstavnike zdravstva. Ako se utvrdi da ti predmeti nisu od koristi ni njima, uništavaju se. Pošto još nemamo pravilnika kojim bi se regulisalo šta sa predmetima poslije okončanja krivičnog postupka, nismo u situaciji da izdvojimo sve predmete, a čuvamo ih jer je zakonom tako regulisano“, rekao je sudija Milenko Milekić.
Ako se u krivičnom postupku donese mjera bezbjednosti i trajno oduzima naprimjer neko vozilo, u tom slučaju, kažu u Sudu, taj automobil se obično daje robnim rezervama. Prema sudskoj praksi, na isti način u robnim rezervama završavaju i ukradeni automobili, a ne zna se vlasnik, jer je uništen broj šasije i motora kao i registarske oznake..
Zbog nedostatka odgovarajućih podzakonskih akata kojim bi bila regulisana sudbina oduzetih predmeta poslije pravosnažno okončanog krivičnog postupka u Osnovnom sudu u Banjaluci se nedavno pojavio jedan veliki problem. Kada je u jednom krivičnom postupku oduzeta veća količina lijekova, kojima je u međuvremenu prošao rok upotrebe, oni su postali opasan otrov, koji se što prije mora da uništi.Taj postupak je dosta skup, a sud nema novca da to plati. Trenutno izgleda niko ne zna kako da riješi ovaj problem, jer sadašnji zakonski propisi ne nude nikakvo rješenje.
U Ministarstvu pravde RS kažu da ovaj slučaj treba riješiti u skladu sa podzakonskim aktima koje o uništavanju lijekova imaju u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. Ni novac za to , kako rekoše, ne bi trebao da bude problem.
“„Znamo za taj problem koji u sudovima imaju zbog nedostatka podzakonskih akata. Isti problem imaju i u Federaciji BiH. Činjenica je da se sa donošenjem podzakonskih akata kasni. U planu rada Ministarstva predviđeno je da se do 31. decembra ove godine donesu svi podzakonski akti koji se odnose na krivično pravnu oblast, kako na onaj dio koji se odnosi na zakon o krivičnom postupku tako i na dio koji se odnosi na izvršenje krivičnih sankcija“, rekao je za Srnu ministar pravde RS Džerard Selman. Srna