BANJALUKA, Kada stupi na snagu zakon o zaštiti domaće proizvodnje, koji je prije nekoliko dana usvojila Parlamentarna skupština BiH, prehrambeni proizvodi iz Srbije i Hrvatske biće ovdje skuplji čak za 70 odsto – potvrdio je Vjekoslav Ivančević, direktor prodaje u preduzeću “Dukat” u Banjaluci, koje je ekskluzivni uvoznik i distributer u BiH “Karneksovih”, “Topolinih”, “Gavrilovićevih”, kao i proizvoda “Vindija”, “Alevaa” i “Polimark”.
Riječ je o hiljadama proizvoda koji su nezaobilazni u svakoj pa i najmanjoj prodavnici u Republici Srpskoj (RS) i Federaciji (BiH), a na pitanje – ko će to moći da kupi, Ivačević je odgovorio da to pitamo “Jerka Lijanovića koji želi da se u BiH prodaju samo njegovi proizvodi”.
Ni optimističniji nije ni Dušan Vranješ, predstavnika mesne industrije “Big Bul” iz Šida, čiji je vlasnik Milenko Gačić.
“Još ne znamo od kada važi taj zakon, a ima i nekih drugih nejasnoća. Većina firmi koje se bave uvozom proizvoda iz Srbije i Hrvatske smatraju da će u takvim uslovima biti nemoguće da se bavimo ovim poslom. Jer, ko može da izdrži da na te proizvode plati carinu od deset odsto, troškove evidentiranja od jedan odsto i prelevmane ili posebne takse koji će se, kako smo informisani, kretati od tri do 4,5 maraka po kilogramu uvezene robe”rekao je Srni Dušan Vranješ predstavnik mesne industrije „Big Bul“.
Kada je prije nekoliko dana Parlamentarna skupština BiH usvojila zakon o zaštiti domaće proizvodnje, poslanici sigurno nisu razmišljali o tome. Nije im čini se ni na kraj pameti bila ni činjenica da na taj način krše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, sporazum o slobodnoj trgovini i pravila Cefte.
Predstavnici vlada Srbije i Hrvatske već su zbog toga u Sarajevo uputili oštre protestne note. Najavili su da će na višim instancama, dakle od Evropske komisije i Cefta komiteta, zatražiti zaštitu kako bi BiH ukinula taj zakon. Prema njihovim riječima uvođenje kontra-mjera nije rješenje jer se na taj način ugrožava slobodno trgovanje.
S tim se ne slažu ni mnogi političari i privrednici u RS i FBiH, ali ima, naravno, mnogo i onih koji podržavaju usvajanje ovog zakona.
Delegat Hrvata u Vijeću naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Filipović rekao je da je žalosno što je usvojen ovaj zakon i da će, ukoliko ga visoki predstavnik ne stavi van snage, od Ustavnog suda BiH zatražiti ocjenu ustavnosti ovog zakona.
Prema odredbama ovog zakona, uvode se pune carinske stope na 954 tarifne linije. Riječ je uglavnom o poljoprivredno prehrambenim proizvodima, pićima i mineralnim vodama koje su se na ovdašnje tržište uvozili iz Srbije i Hrvatske.
O ovom zakonu podjeljena su mišljenja među političarima i privrednicima i u Srpskoj.
“Ovaj zakon odgovara jedino Lijanoviću. Ovih dana razgovarao sam sa konzulima Srbije i Hrvatske u Banjaluci i rekli su mi da njihove vlade razmatraju novonastalu situaciju. Srbija i Hrvatska su prije nekoliko dana u Zagrebu potpisale sporazum o ekonomskoj saradnji i vjerujem da će zajedničkim mjerama oštro odgovoriti na usvajanje ovog zakona” – rekao je za Srnu ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhaković.
Predsjednik Privredne komore Srpske Borko Đurić kaže da, “ukoliko je išta dobro u ovoj situaciji – onda je to činjenica da će natjerati predstavnike vlasti da razmisle o dugoročnim mehanizmima zaštite domaćih proizvođača”.
Predsjednik Asocijacije proizvodnih preduzeća iz RS Blažo Buljić kaže za Srnu da je postalo nepodnošljivo da se na policama trgovačkih lanaca u Srpskoj nalazi tek sedam odsto domaćih proizvoda. Na taj način je, prema njegovim riječima, ugrožen njihov opstanak.
Proizvođači iz RS imaju još brojne argumente kojim opravdavaju usvajanje ovog zakona. Kažu da na ovo tržište stiže četiri puta više poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz Hrvatske nego što ovdašnji proizvođači plasiraju na njihovom tržištu. Nesporan je i ogroman trgovinski deficit sa ovim zemljama koji se stalno povećava.
Proizvođači iz Srpske i FBiH sum čini se, sa pravom ogorčeni i kategorično tvrde da institucije vlasti u BiH do sada nisu učinile gotovo ništa da zaštite domaću proizvodnju. U Hrvatskoj i Srbiji su neuporedivo veće subvencije u poljoprivredu. Uz to, u tim zemljama svoju proizvodnju štite i brojunim vancarinskim barijerama od kojih se izvoznicima iz RS i FBiH “život smuči” pri pomisli da će u raznim provjerama i labaratorijskim analizama na njihovim granicama izgubiti mnogo i vremena i novca.
Ko je kriv institucijama vlasti u BiH što i oni nisu odgovorili na isti način već su čini se izabrali najgore moguće rješenje.Srna
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Pa, šta je ako je skuplje. BOlje je da prodajemom u našem ataru naše, aostali neka se uklope u to.
Cinjenica je da uvodjenjem carina raste cijena proizvoda na domacem trzistu te raste domaca proizvodnja, ali isto tako, dolazi i do prelijevanja dohotka od potrosaca ka proizvođaču jer domaci proizvođač nakon uvodjenja carine plasira proizvode po visoj cijeni u odnosu na period prije uvođenja carina.
kakvi ce biti efekti uvođenja carina na porast domace proizvodjnje zavisi i od spospbnosti domace proizvodnje da supstituise uvoz koji je smanjen zbog poskupljenja uvoznog proizvoda, a kakvi ce biti efekti na deficit robnog bilansa zavisi i od elasticnosti inostrane ponude uvoza u odnosu na promjene cijena kao i elasticnosti domace traznje.
Dakle, smijesno je bilo sta nagađati u pogledu efekata primjene zakona ili donositi bilo kakav zakon bez uzimanja u obzir svih gore navedenih cinjenica