BANJALUKA, Najveće preduzeće za proizvodnju hidroenergije, sa četvrtinom ukupne proizvodnje u sistemu Elektroprivreda RS, ZP “Hidroelektrane na Trebišnjici” a.d. (HET), u prvom kvartalu ove godine ostvarilo je ukupan prihod od prodaje električne energije u iznosu od 14.846.476 maraka.
U navedenom periodu, plan proizvodnje električne energije od 287,2 gigavat-časa, premašen je za 53 odsto i iznosi 441,4 gigavat-časa.
Direktor HET-a, Marko Mitrović, ističe i finansijske rezultate za prošlu godinu, kada je ostvarena dobit u iznosu od 1.956.608 maraka.
– Ukupni prihodi za period januar-decembar prošle godine iznosili su 48.923.478 maraka, od čega skoro sto odsto prihoda čine prihodi od električne energije. Ukupni rashodi u istom periodu iznosili su 46.966.870 maraka. U toku prošle godine proizvedeno je 863,91 gigavat-čas električne energije, a planirano je 915,97 gigavat-časova. Procentualno izraženo, proizvodnja je ostvarena u iznosu od 94 odsto, u odnosu na plan – rekao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, u toku prošle godine “Hidroelektrane na Trebišnjici” bile su potpuno pogonski spremne i izvršeni su svi planirani radovi na održavanju opreme i objekata. Dobar poslovni rezultat postignut je zahvaljujući izuzetnoj pogonskoj spremnosti elektrana, znatnom smanjenju planiranih rashoda kao i dobrim izvoznim cijenama električne energije.
– U prethodnoj, 2007. godini poslovali smo sa gubitkom, jer je godina bila izuzetno hidrološki nepovoljna, a ostvarena proizvodnja je bila znatno ispod plana – ističe Mitrović.
Među najvažnim projektima, Mitrović ističe “Gornje Horizonte”, čijom realizacijom će biti omogućena proizvodnja znatnih količina električne energije na novim elektranama, kao i povećanje proizvodnje na već izgrađenim elektranama.
– U okviru projekta “Gornji Horizonti” do sada su izvršena vrlo obimna istraživanja, izrađena je projektna dokumentacija, a u toku je inoviranje projektnih rješenja. Projekat je višenamjenski i pored proizvodnje električne energije obuhvata i odvodnjavanje obradivih površina u kraškim poljima kao i navodnjavanje istih polja u sušnim periodima radi omogućavanja razvoja poljoprivredne proizvodnje. Projektom je predviđeno i obezbjeđivanje potrebnih količina vode za vodosnadbijevanje stanovništva i industrije – pojašnjava Mitrović, te dodaje da njegova realizacija zavisi od rasta potreba za električnom energijom, kao i od razrješenja sporova s HE “Dubrovnik” i PHE “Čapljina”.
Realizacija projekta “Gornji Horizonti” biće značajna za cijelu Hercegovinu i Republiku Srpsku.
Planovi HET-a u narednom periodu podrazumijevaju i remont opreme i objekata, te ostvarenje planova proizvodnje zadatih elektroenergetskim bilansom RS.
– Cilj je da se uz ostvarenje plana proizvodnje i mjera štednje, koje su predviđene u akcionim planu, do kraja godine ostvari pozitivan poslovni rezultat i maksimalna pogonska spremnost elektrana – navodi Mitrović.
Dugovanja Hrvatske
Dugovanja Elektroprivrede Hrvatske, po osnovu preuzete energije iz Prve faze sistema HET, prema ERS na dan 31. marta 2009. godine, izražena u energiji, iznose 3.617.764.715 kilovat-časova električne energije. Ugovorima o zajedničkom ulaganju, koji su nekada zaključeni između HE “Dubrovnik” i “HE na Trebišnjici”, utvrđen je i način raspodjele struje koja će se proizvoditi u HE “Dubrovnik”. Tim dokumentom predviđeno je da 78 procenata struje pripada “Hidroelektranama na Trebišnjici”, dakle današnjoj Elektroprivredi RS, a 22 odsto Hrvatskoj.
U novembru 1994. godine Hrvatska je jednostrano prekinula taj dogovor o raspodjeli struje iz Hidroelektrane “Dubrovnik” i od tada Elektroprivreda Hrvatske preuzima znatno više struje od procenta koji joj pripada.
Ovaj spor su do sada pokušavala dogovorom riješiti preduzeća, odnosno same elektrane, poslije toga spor su rješavale elektroprivrede RS i Hrvatske, a potom i odgovarajući stručni timovi Republike Hrvatske i BiH. I pored toga, spor nije riješen. Po našem mišljenju i dalje treba insistirati na dogovornom rješavanju, a ako to ne uspije jedini način jeste da se spor riješi sudskim putem, kaže Mitrović. Fokus
Prihod od prodaje struje 14 miliona KM
