LJUBLJANA, Likvidnost banaka u Sloveniji ove se godine smanjila, a budući da su im nedostupni strani dugoročni krediti zbog neoperativnosti državnih garancija, sve više velikih kompanija najavljuje drastično smanjivanje ulaganja, prenosi današnja slovečka štampa .
Finansijski dug 40 najvećih slovenačkih kompanija sa akcijama izlistanima na Ljubljanskoj berzi lani se povećao za 27 odsto i sad iznosi 5,6 milijardi evra, a dodatnih 2,5 milijarda evra iznosi dug raznih holdinga, kao što je Istrabenz holding i Infond holding, navodi u poslovnom prilogu dnevni list Dnevnik. List dodaje da su zbog prekomjernog zaduživanja prijašnjih godina ugroženi razvoj i poslovanje mnogobrojnih kompanija, a drastične rezove u ulaganjima najavile su i velike kompanije poput Gorenja, Mercatora ili Petrola.
Slovenačka centralna banka upozorila je da se pogoršava strukturna likvidnost banaka, koje bez stranih izvora na održiv način ne mogu kreditirati domaću privredu, piše ovaj list. S druge strane, vanjski dug, kad je riječ o državnom dugu i dugu za koji je garancije dala država u doba prošle vlade, porastao je s 3,7 milijarde evra u 2004. na 9,1 milijardu evra prošle godine, navodi list.
Izvještaj o finansijskoj stabilnosti koje slovenačka centralna banka objavljuje jedanput na godinu pokazalo je da se slovenačke banke susreću s teškoćama u servisiranju vanjskih dugova, a ne mogu se zaduživati na stranome finansijskom tržištu bez državnih garancija, navodi Delo. List podsjeća kako – zbog neslaganja o davanju tzv. “tajkunskih” kredita i problema vezanih uz vodstvo Nove Ljubljanske banke (NLB) – Pahorova vlada još ne provodi usvojeni zakon o državnim garancijama. Za garanciju države – da bi mogli izdati obveznice ili se zadužiti u stranim bankama – zahtjeve su podnijele NLB i Abanka, ali jamstva još nisu odobrena, navodi ljubljansko Delo.
Još lani, prije nego što je počela finansijska kriza, slovenačke su banke po ocjeni centrakne banke imale relativno nizak postotak loših plasmana, koji se procjenjivao na 1,8 odsto njihove ukupne aktive, ali se očekuje da će se ove godine njihove loše tražbine znatno povećati, piše list. Zbog toga neki najavljuju opasnost da će neke banke ove godine poslovati s gubitkom i biti prisiljene smanjiti troškove te provesti dodatnu dokapitalizaciju, navodi Delo.