SARAJEVO, Domaće vlasti odlučno će odgovoriti na vancarinske barijere koje susjedne zemlje koriste da bi onemogućile naš izvoz, ali ne zakonskim rješenjima nego klasičnim mjerama zaštite uključujući i upućivanje diplomatskih nota.
Zaključak je to jučerašnjeg sastanka posevećenog tehničkim i necarinskim barijerama, promociji domaćih proizvoda i uvođenju zaštitnih mjera, koji je u organizaciji Federalnog ministra trgovine Desnice Radivojevića održan u Sarajevu. Skupu su prisustvovali predstavnici tridesetak institucija, asocijacija iz privrede i 36 najvećih bh. izvoznika.
“Uputio sam pismo resornim ministrima u Srbiji i Hrvatskoj u kojima sam naveo slučajeve koji predstavljaju klasične primjere vancarinskih barijera protivnih Sporazumu o CEFTA. Ukoliko to ne bude urodilo plodom, uputićemo diplomatske note da barijere budu otklonjene, a ako i to ne bude imalo efekta obavijestićemo Generalni sekretarijat CEFTA koji ima bazu podataka o svim necarinskim barijerama. U krajnjem slučaju, razmotrićemo i uvođenje manje popularnih zaštitnih mjera”, kazao je Mladen Zirojević, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Naveo je da su te mjere pravi način da se zaštiti domaća proizvodnja, a da se ne krše međunarodni sporazumi o trgovini kako se to čini Zakonom o zaštiti domaće proizvodnje BiH koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri.
“Ovaj zakon je loše sročen i pun nelogičnosti. Kakva je to zaštita domaće proizvodnje ako se uvode carine za meso kitova, kivi, tekilu, vino šardone ili tartufe”, zapitao je Zirojević.
Naglasio je da privrednici nisu dovoljno upoznati kako se mogu uvesti carine u okviru zone CEFTA pojedinim zemljama u slučaju poremećaja na tržištu, ali im je preporučio i da se bolje organizuju.
“Postoji mnogo privrednih i poljoprivrednih udruženja koja često zastupaju sasvim suprotne stavove i stoga postoje problemi u artikulisanju njihovih interesa”, istakao je Zirojević.
Dodao je da je pravi put za zaštitu domaće proizvodnje povećanje iznosa subvencija poljoprivredi, koje sada u BiH iznose 175 miliona KM, a u Hrvatskoj i Srbiji oko 1,2 milijarde KM.
Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, kazao je da je na sastanku govoreno i o tome kako obezbijediti da u trgovačkim lancima u stranom vlasništvu bude 30 ili 40 posto domaće robe. Osim toga, konstatovano je da postoji oko 100 nelegalnih graničnih prelaza preko kojih nesmetano ulazi roba, a problem je i nesinhronizacija na carinskim prelazima pa uz carinsku kontrolu nije omogućena i sanitarna kontrola.
Ustupak Turske
Izmjenom Sporazuma o slobodnoj trgovini s Turskom BiH je dobila pogodnosti koje idu na ruku domaćoj proizvodnji.
“Ukinute su takse na uvezenu robu, što će stimulisati naš izvoz. Takođe, Turska je odobrila uvoz mesa i prerađevina od mesa te mliječnih proizvoda, čime su napravili ustupak koji čak nema ni sjeverni Kipar”, naglasio je Mladen Zirojević.
Protiv barijera i diplomatijom
