BANJALUKA, Okružno tužilaštvo Banjaluka je u toku prošle godine u odnosu na prethodnu imalo četiri puta više istraga u vezi s falsifikovanjem dokumenata prilikom apliciranja za dobijanje kredita.
Potvrdila je to Maja Đaković-Vidović, portparol banjalučkog Okružnog tužilaštva, navodeći da je takvo falsifikovanje sve učestalija pojava.
Ona je dodala da je za ovo krivično djelo, za dvije godine pravosnažno osuđeno 42 lica.
“U 2007. godini Tužilaštvo je vodilo istragu protiv 34 lica, a u 2008. godini za isto krivično djelo falsifikovanja dokumenata prilikom dizanja kredita Tužilaštvo je otvorilo istragu protiv 124 lica”, kazala je Đaković-Vidovićeva.
Ona je istakla da su u posljednje dvije godine četiri lica osuđena na zatvorsku kaznu, te da su najčešće falsifikovani uvjerenje o zaposlenju i platna lista.
Marina Marjanović, rukovodilac Službe marketinga i komunikacija Volks banke, kazala je da je broj prevara ili pokušaja prevare mali u odnosu na broj kreditnih zahtjeva koji se na validan način rješavaju.
“Zbog uočenih slučajeva prevare, službenici banke naročito u posljednje vrijeme provjeravaju vjerodostojnost dokumenata. Taj proces možda zahtijeva više vremena, ali se radi s ciljem zaštite i banke i klijenata”, naglasila je Marjanovićeva.
U LRC kreditnom birou u Sarajevu su rekli da je bilo prijava od strane građana na prevare prilikom dobijanja kredita, ali da nemaju precizne podatke.
Pored falsifikovanja dokumenata, prilikom dizanja kredita veliki problem imaju i žiranti koji sve češće moraju otplaćivati tuđe kredite.
Prema nezvaničnim informacijama oko 1.500 žiranata u BiH vraća kredite, dok su u bankama kazali da je taj broj manji i da iznosi oko dva do tri odsto od ukupno plasiranih kredita.
Vesna Bera, direktorica Sektora za kreditne rizike Volks banke, rekla je da problem nastaje onda kada dužnik nije u mogućnosti da vraća kredit i to najčešće zbog gubitka posla.
“Broj slučajeva kada je naša banka morala da se pozove na institut obezjeđenja kredita putem žiranta je vrlo mali i to dva-tri odsto od ukupno plasiranih kredita, tako da negativnih iskustava nema u onolikom broju kako se to često zna predstavljati u javnosti”, navela je Bera.
Upozorila je žirante da moraju biti svjesni da su preuzeli jednu vrstu odgovornosti.
Edvinas Navickas, direktor Balkan Investmen banke, takođe je potvrdio da su zabilježeni slučajevi da kredite umjesto dužnika vraćaju žiranti, ali da nije riječ o zabrinjavajućem broju.
“Naša banka posvećuje posebnu pažnju svim pojedinačnim klijentima, tako da su naši zaposlenici već kontaktirali klijente za koje je procijenjeno da imaju probleme u otplati kredita”, kazao je Navickas.
Jovan Čizmović, predjednik Advokatske komore RS, smatra da je žirantima koji su došli u situaciju da moraju otplaćivati kredite svaka borba bezuspješna.
“Sva pamet kod preuzimanje obaveze, garancija kod drugoga trebala je biti u momentu potpisivanja ugovora prema bankama”, istakao je Čizmović.
Smrt dužnika
Banka, u slučaju smrti dužnika, svoje potraživanje naplaćuje mehanizmima obezbjeđenja kredita, rekla je Marina Marjanović, rukovodilac Službe marketing i komunikacije Volks banke.
“Vidovi obezbjeđenja u zavisnosti od vrste i visine kredita mogu biti sudužnici, žiranti, jemci, hipoteka ili drugi kolaterali”, pojasnila je Marjanovićeva.
Ona je dodala da ukoliko potraživanje nije moguće naplatiti na ovaj način, zakonski nasljednici preminulog su dužni izmiriti preostali iznos dugovanja u visini naslijeđene imovine.Nezavisne novine
Sve češće falsifikovanje dokumenata za kredit
