SARAJEVO, Najmanje 900 rudara, metalaca, građevinara i radnika u šumarstvu povrijeđeno je na radu u protekle dvije godine, a devet ih je smrtno stradalo, podaci su granskih sindikata u Federaciji BiH.
U sindikatima ističu da je u većini slučajeva uzrok “muzejska” oprema kojom radnici rade, kao i nedostatak ikakve zaštite. Kažu da se nesreće dešavaju i zato što radnici ne koriste opremu.
Posljednji slučaj stradanja na radnom mjestu desio se u jami Stranjani Rudnika mrkog uglja Zenica kada je u eksploziji metana poginuo rudar Almir Babić, dok je lakše i teže povrijeđeno 14 rudara.
Jakub Ljubović, predsjednik Sindikata rudara BiH, rekao je da su teški uslovi rada razlog pogibije četiri rudara od 2007. godine, te oko 480 povrijeđenih u rudnicima Breza, Kakanj i Zenica.
“Samo u Staroj jami u Zenici postoji nova meterometrijska centrala koja mjeri parametre zraka, metala i slično. U ostalim rudnicima su iz 1987. godine. Nema sredstava rada, improvizuje se”, kaže Ljubović. Napomenuo je da su u Kaknju prije rata imali tri mehanizovana čela, a danas imaju jedno, dok u Zenici od četiri sada nemaju nijedno.
Predsjednik Sindikata RMU Breza Alija Omerhodžić kaže da su prije rata postojala četiri mehanizovana čela, a danas se radi sa pola.
“Svedeni smo na lopatu i ostalo. To je nehumano. Krivci su vlasnici rudnika”, dodao je Omerhodžić.
U građevinskim firmama u FBiH su u protekle dvije godine, kaže predsjednik Sindikata građevinara Šaban Kadirić, zabilježena tri smrtna slučaja, i to u jablaničkom “Granitu” i u “Bosnaputevima”, kada je radnik stradao radeći na naplatnim kućicama na autoputu. Dodao je da su po broju povrijeđenih radnika građevinari blizu rudara.
Predstavnik radnika “Granita” Enes Imamović tvrdi da je pogibija dvojice radnika nesretan slučaj.
“Stijena se odvalila i poklopila ljude. Za to ne možemo nikoga okriviti”, kaže Imamović.
Šaban Kadirić ističe da su loša lična i kolektivna zaštita na radu najčešći uzrok povreda u građevinskim firmama.
“Negdje opreme i nema. Kratki su rokovi građenja, što iziskuje brzinu i to dovodi do povreda. Loše su pripreme na gradilištima. Poslodavci izbjegavaju slanje radnika na sistematske preglede, a problem je i što nema kadrova koji se u preduzeću bave zaštitom na radu. Sve je to stvar poslodavca”, naglasio je Kadirić.
Salem Hujić, predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH, tvrdi da radnici u šumarstvu i finalnoj preradi nerado nose zaštitnu opremu, jer im je teško navići se na natkoljenice, šljem, rukavice i da se tu vodi stalna bitka. Dodaje da nisu zabilježeni smrtni slučajevi, ali da se godišnje desi najmanje 20 lakših i težih povreda na radu poput gubitka dijela prsta.
Ismet Bajramović, predsjednik Sindikata metalaca BiH, naglašava da se malo pažnje posvećuje zaštiti, te da je radnicima na prvom mjestu gola plata, a vlasniku profit.
“Povrede su učestale. Čak se i ne evidentiraju one lakše. Bilo je smrtnih slučajeva, u Goraždu i ‘Arcelor Mittalu’. Bilo je povreda ekstremiteta. Trajna oboljenja poput karcinoma i oštećenja sluha zbog buke nastaju masovno zbog neadekvatne zaštite”, objašnjava Bajramović.
Smatra da je potrebno usvojiti novi zakon zaštite na radu jer postojeći nema adekvatne kaznene mjere, te da su one izražene u dinarima.
U Inspekciji rada FBiH proteklih sedam dana nismo uspjeli dobiti odgovore, dok Vahid Hećo, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, nije odgovarao na naše pozive.
Rad inspekcija
Slab rad inspekcija i crno tržište rada neki su od uzroka velikog broja povreda na radu, smatra Alija Remzo Bakšić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
“Da inspekcije i po postojećem zakonu intervenišu na vrijeme bilo bi manje stradanja. Obrazovni sistem ne izbacuje iz srednjih škola potrebne radnike. Nema, na primjer, zidara, pa se tim poslovima ne bave obučeni ljudi. U firmama zaštitu na radu smatraju troškom, a ne investicijom”, kazao je Bakšić.
Dodao je da novi zakon o zdravlju na radu, koji treba biti usvojen, ima preventivni karakter, te da zaštita na radu nisu samo šljemovi, već i edukacija radnika i poslodavca. Tvrdi i da poslodavac mora kažnjavati radnike koji ne koriste opremu. Nezavisne N.
