BANJALUKA, Mjere Vlade RS za ublažavanje posljedica ekonomske krize, u smislu restrikcija u domenu javne potrošnje i podsticaja u privredi, predstavljaju dobar koncept. Međutim, dugoročno posmatrano, to neće biti dovoljno ako privreda ne postane konkurentnija, kaže Milan Božić, direktor Banjalučke berze.
Veoma je opasno oslanjati se isključivo na sredstva dobijena privatizacijom Telekoma Srpske, jer to nije nepresušan izvor. Mjere koje se sprovode u razvijenim zemljama usmjerene su na obnovu povjerenja finansijskim tržištima. Niko ne vjeruje previše u rezultate državnog intervencionizma na duži period. Riječ je o privremenim mjerama koje plaćaju poreski obveznici, kaže Božić.
Kako da RS bolje iskoristi potencijale finansijskog tržišta?
BOŽIĆ: Republika Srpska, nažalost, veoma malo koristi potencijale finansijskog tržišta. Kada su u pitanju obveznice, prethodna godina donijela je velike pomake. Imamo prve državne i opštinske obveznice. Povjerenje u njih stalno se povećava. Tržište obveznica doživjelo bi pravu ekspanziju ako bi se Investiciono-razvojna banka uključila aktivnije u sekundarno trgovanje. U tom slučaju, investitori bi se lakše odlučivali za kupovanje obveznica, jer kasnija prodaja ne bi bila problem. Likvidnije sekundarno tržište omogućilo bi znatno veće obime emisija opštinskih i državnih obveznica. Tako prikupljen novac mogao bi se koristiti za finansiranje infrastrukturnih i energetskih projekata. Velike su prednosti koncepta održavanja likvidnosti na tržištu, u odnosu na direktno investiranje sredstava IRB. Na ovaj način trajno bi se sačuvala sredstva IRB, s obzirom da bi novac ulagali investitori s tržišta kapitala.
Kako Elektroprivreda RS može da pomogne razvoju tržišta kapitala i obrnuto?
BOŽIĆ: Za tržište kapitala veoma je važno da preduzeća grade nove kapacitete, jer je to najbolji put da se povećaju prihodi. Dvadeset godina nije bilo velikih investicija u energetskom sektoru i nije lako pokrenuti taj proces. Vlastita sredstva su oskudna, tako da su strateški investitori u poziciji da nameću svoje uslove. S obzirom na to da je 20 odsto Elektroprivrede RS privatizovano kroz vaučersku privatizaciju, potrebno je uvažiti i interese malih akcionara. Veliki dio njih jesu građani RS, direktno ili preko fondova. Njihovi interesi najbolje bi bili uvaženi ako bi Elektroprivreda RS bila u mogućnosti da ostvari veću dobit iz poslovanja i usmjeri je ka novim kapacitetima. Prema važećim propisima, prihodi Elektroprivrede dovoljni su samo za pokrivanje troškova proizvodnje i distribucije, kada su u pitanju domaći potrošači. Tek dva odsto od prodajne cijene odnosi se na dobit po osnovu angažovanog kapitala. Na ovaj način, štiti se životni standard potrošača, ali s druge strane, direktno se utiče na vrijednost njihove imovine u akcijama Elektroprivrede. Danas tih 20 odsto akcija Elektroprivrede vrijedi oko stotinu miliona maraka na berzi, što je manje od 20 odsto knjigovodstvene vrijednosti tih akcija. Osnovni razlog pada vrijednosti ovih akcija jeste to što se sadašnjim zakonskim rješenjima, kada je u pitanju cijena struje, ne može ostvariti dobit koja bi bila zanimljiva za investitore. Sposobnost Elektroprivrede da iz vlastite akumulacije obezbijedi finansiranje novih kapaciteta biće posebno važna u narednim godinama, kada će mogućnosti za priliv stranog kapitala biti znatno umanjene. Dakle, potrebno je pronaći pravi balans između zaštite standarda građana u kratkom roku i dugoročno održivog funkcionisanja elektroenergetskog sistema.
Kako to postići?
BOŽIĆ: To se može postići postepenim povećavanjem dobiti EP, uz istovremeno uvođenje subvencija za određene kategorije stanovništva i privrede. Na ovaj način bi se socijalna politika izmjestila iz Elektroprivrede u budžet. S obzirom na to da nije potrebno subvencionisati sve kategorije, dodatni prihodi mogli bi se usmjeriti prema investicijama. Ovaj koncept sigurno bi vodio ka postepenom oporavku akcija preduzeća Elektroprivrede na berzi. To znači da bi i oko 20.000 domaćih akcionara Elektroprivrede, te još oko 400.000 akcionara fondova, čija je imovina najvećim dijelom vezana za Elektroprivedu, moglo da očekuje pozitivne vijesti o svojim akcijama. Rješavanje ovog pitanja može da bude i od presudnog značaja za buduće strane investicije u našu elektroprivredu.
Kako animirati domaće investitore da ulažu na berzu?
BOŽIĆ: Vraćanje povjerenja investitora jeste izazov za sve institucije tržišta kapitala. Investitori koji trguju na berzi uglavnom ne kupuju akcije da bi upravljali preduzećem, nego da bi ostvarili zaradu kroz dividendu ili rast cijena akcija na berzi. Zbog toga, najvažniji faktor koji može da vrati povjerenje investitora jeste dobro korporativno upravljanje, odnosno zaštita prava malih akcionara. U vrijeme globalne ekonomske krize, kada na svim svjetskim berzama padaju cijene akcija, veoma je teško govoriti o prednostima ulaganja u akcije. Međutim, dugoročno posmatrano, veoma je važno obezbijediti finansijsku edukaciju stanovništva kroz obrazovne programe u osnovnim i srednjim školama. Banjalučka berza, zajedno s Pedagoškim zavodom RS, radi na projektu osavremenjavanja nastavnih sadržaja finansijskim tržištima. Izvor: Fokus
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
