Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Vlada Srpske poljoprivrednicima duguje više od 111 miliona KM

    5. Februara 2026. — 09:03

    Embargo kao šansa: Kako je nastala Aura, jedna od najvećih kozmetičkih kompanija u Srbiji

    4. Februara 2026. — 20:00

    Na placu firme Dodikovog šefa obezbjeđenja pronađeno 138 kilograma marihuane!

    4. Februara 2026. — 16:35

    Ministarstvo finansija odustalo od zaduženja, tvrde da u budžetu ima para

    4. Februara 2026. — 15:19
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Vlada Rusije donela uredbu o privremenoj zabrani izvoza goriva

    31. Januara 2026. — 16:15

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Koprivica tvrdi da je elektroenergetski sistem stabilan

    29. Januara 2026. — 14:59

    Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

    29. Januara 2026. — 13:25

    “Franck” okončao kupovinu dvije kompanije u BiH

    5. Februara 2026. — 13:38

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 firmi

    5. Februara 2026. — 11:54

    Naša Banka Banjaluka dio uspjeha koji potvrđuje stratešku snagu Galens grupe

    5. Februara 2026. — 09:52

    Ministarstvo finansija odustalo od zaduženja, tvrde da u budžetu ima para

    4. Februara 2026. — 15:19

    “Franck” okončao kupovinu dvije kompanije u BiH

    5. Februara 2026. — 13:38

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Online trgovina u BiH među najbrže rastućim u Evropi

    3. Februara 2026. — 12:41

    Na koje usluge su se u 2025. najviše žalili građani BiH

    2. Februara 2026. — 08:01

    Cijena srebra pala za 30 odsto u jednom danu

    31. Januara 2026. — 14:06

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Bespovratna sredstva za održivu turističku ponudu

    2. Februara 2026. — 14:30

    Plate na Jadranu prazne domaće ugostiteljstvo

    20. Januara 2026. — 08:29

    U funkciji Centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu

    10. Januara 2026. — 11:37

    “Franck” okončao kupovinu dvije kompanije u BiH

    5. Februara 2026. — 13:38

    Berba gubitaka pustoši malinjake

    5. Februara 2026. — 07:38

    Evropska unija zaustavlja uvoz sirovog šećera

    4. Februara 2026. — 09:37

    NIS u 2025. godini zabilježio gubitak od 47,8 miliona evra

    3. Februara 2026. — 11:08
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Potrošnja piva u Njemačkoj na istorijskom minimumu

    2. Februara 2026. — 11:25

    Saudijska Arabija gradi podzemnu rijeku u pustinji (VIDEO)

    1. Februara 2026. — 14:49

    Raspao se „inovativni“ asfalt na njemačkom auto-putu

    31. Januara 2026. — 12:05

    Opala prodaja vodke u Rusiji

    26. Januara 2026. — 10:15

    Washington Post otpustio stotine radnika

    5. Februara 2026. — 11:14

    Maskova imperija postala najskuplja privatna firma ikada

    3. Februara 2026. — 10:21

    Zlato poslije velikog pada postalo volatilnije od bitkoina

    3. Februara 2026. — 08:59

    Evropske države koje nude najbolje uslove za rad i zapošljavanje

    2. Februara 2026. — 09:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Fiskalna situacija u RS bolja nego u F BiH

Fiskalna situacija u RS bolja nego u F BiH

adminadmin8. Marta 2009. — 12:52Nema komentara6 minuta čitanja

marko-mantovaneliSARAJEVO, Fiskalna situacija u Republici Srpskoj (RS) je povoljnija nego u Federaciji BiH (FBiH) i stoga je Srpska u boljoj situaciji da odgovori na globalnu ekonomsku krizu i provede mjere za njeno ublažavanje, izjavio je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli.

Mantovaneli smatra da RS može provesti mjere koje će ublažiti uticaj krize, ako odluči da u tu svrhu koristi i dio sredstava od privatizacije “Telekoma Srpske”, za razliku od FBiH, koja nema tu mogućnost.

“Međutim, FBiH nema taj luksuz, jer posebno socijalni rashodi i sve vrste boračkih naknada za stanovništvo su eksponencijalno rasle u prethodnim godinama, tako da one istiskuju investicioni dio budžeta”, naglasio je on i dodao da će kriza pogoditi i RS i FBiH, jer su kanali njenog prenosa isti u oba entiteta.

Mantovaneli u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske (SRNA)  preporučuje da se zaštite javne investicije i da se nastavi ulagati u velike infrastrukturne projekte koji stvaraju nova radna mjesta, jer bi se tako ublažili uticaji globalne krize u ovom stadiju.

“Druga stvar koju preporučujemo je da se zaštiti najugroženiji dio stanovništva. Iako je visok nivo socijalnih rashoda u odnosu na bruto-društevni proizvod BiH, to ne znači da se ukupno više troši na socijalna davanja nego da se postojeća ciljaju na najugroženije slojeve stanovništva”, naglasio je Mantovaneli.

Na pitanje da li bi u FBiH mogli da izbiju socijalni nemiri, Mantovaneli je rekao da ne misli da do njih može doći u razmjerima viđenim u Grčkoj.

“Ne mislim baš da je to situcija koja se ne može riješiti, ali je potrebna politička volja. U stvari, često međunarodne krize daju mogućnost da se ubrza tok reformi”, smatra šef Kancelarije Svejtske banke u BiH.

On je rekao da očekuje bolju koordinaciju mjera u borbi protiv ekonomske krize unutar BiH, koja će pogoditi oba dijela BiH, jer su mehanizmi njenog prenosa isti u oba entiteta.

“Čak i evropsko iskustvo u odgovoru na krizu pokazuje da svi živimo i radimo u integrisanoj ekonomiji i da ono što se učini na jednoj može da se kompenzira na drugoj strani na negativan način ukoliko se aktivnosti ne usklade”, ocijenio je Mantovaneli.

Prema njegovim riječima, finansijski sektor u BiH je manje pogođen krizom od ostatka svijeta, ali to ne znači da nije pod pritiskom.

“U svakom slučaju uticaj globalne krize se osjeti i u BiH”, naglasio je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i dodao da se kriza u BiH pretače posredstvom tri mehanizma.

On je pojasnio da se prvi mehanizam odnosi na bankovni sektori, koji više ne daje onoliko kredita koliko je to bio slučaj ranije.

“To znači da su smanjeni krediti i istovremeno je manje investicija, manje otvaranja radnih mjesta…Istovremeno, to znači da je sada mnogo skuplje i teže doći do kapitala kako u BiH tako i van nje”, rekao je Mantovaneli.

Prema njegovom riječima, drugi mehanizam su izvozna tržišta, jer skoro 90 odsto izvoza iz BiH ide u Srbiju, Hrvatsku i zemlje EU, odnosno tržišta koja su takođe pogođena krizom i zbog te činjenice je i manja potražnja za robom iz BiH, čije su cijene u stalnom padu.

“Treći mehanizam je dijaspora. Građani BiH iz inostranstva šalju značajne količine novca i taj iznos je u 2008. godini bio od 14 do 17 odsto ukupnog bruto društvenog proizvoda BiH. Sada se zbog krize dijaspora suočila sa gubitkom radnih mjesta ili težom finansijskom situacijom, što znači da će manje sredstava slati kući, a manjak tih sredstava doprinosi i smanjenju domaće potrošnje”, objasnio je Mantovaneli.

On je dodao da će uticaj finansijske krize biti osjetan i na realnoj ekonomiji u kojoj su njene naznake već vidljive.

“Izvoz opada, neke su firme već počele zatvarati radna mjesta i otpuštati radnike, a izvozno orijentisane kompanije su suočene sa dužim rokovima plaćanja iz inostranstva. Tako da očekujemo da će doći do smanjenja ekonomskog rasta u BiH”, dodao je Mantovaneli i napomenuo da je još otvoreno pitanje do kolikog će smanjenja rasta doći, jer sve zavisi kako će se odvijati situacija u ova tri mehanizma putem kojih se prenosi kriza.

Govoreći o bankarskom sektoru, Mantovaneli je ocijenio da je bankarski sektor u BiH relativno zdrav, ali ono što su domaće banke izgubile jeste mogućnost dobijanja sredstava od međunarodnih banaka.

Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH naglasio je da su troškovi mobilizacije kapitala sada povaćani i skuplje je doći do kapitala.

“Stvar je u tome da banke imaju zdrav portfelj u većini projekata ali ne povećavaju svoje pozajmljivanje i ne dodaju ništa na to. Takva se situacija može održati samo određeno vrijeme, zato što banke moraju pozajmljivati”, pojašnjava Mantovaneli.

On naglašava da je to situacija koja sada pogađa banke u cijelom svijetu, te je ovaj sektor u BiH u mnogo boljem položaju u odnosu na Mađarsku ili Ukrajinu.

Govoreći o dokapitalizaciji banaka u BiH, Mantovaneli je ukazao da postoji potreba pronalaska načina da se pruži podrška i da se olakša pristup kreditima.

“Mjera koju su preduzeli organi vlasti, a posebno Centralna banka BiH, bila je vezana za stvaranje stabilnosti i dobrih uslova za rad banaka. Međutim, svi bi željeli prekinuti ovaj krug gdje banke više ne pozajmljuju jedna drugoj, niti građanima”, ističe Mantovaneli.

Kada je riječ o kamatnim stopama u BiH, Mantovaneli smatra da su one, ukoliko se gleda sa aspekta javnosti, visoke, odnosno više su nego što su bile.

“Iz perspektive globalnog haosa u kojem se svi nalazimo nije iznenađujuće da su kamate tolike kolike su. Ovo je kriza u kojoj je čak kompaniji poput `Tojote` teško doći do kredita”, rekao je Mantovaneli i istakao da je u globalnoj ekonomskoj krizi jednostavno došlo do paralize u međubankarskom pozajmljivanju.

Govoreći o projektima Svjetske banke u BiH, Mantovaneli je naveo da ima 16 projekata u vrijednosti 280 miliona američkih dolara koji se trenutno realizuju.

“Nadamo se da ćemo moći ubrzati provođenje naših infrastrukturnih projekata, jer je riječ o projektima koji su već odobreni i za koje je finansiranje obezbijeđeno po vrlo povoljnim uslovima”, naglasio je Mantovaneli.

On je pojasnio da, osim tekućih projekata, Svjetska banka razmatra mjere za ublažavanje ekonomske krize, a jedna od njih bi bila kreditna linija za sektor malih i srednjih preduzeća koji se bave izvozom, a suočavaju se sa problemom dobivanja kredita.

Mantovaneli je dodao da Svjetska banka razmatra mogućnost da obezbijedi dodatna sredstva u iznosu od 280 miliona američkih dolara, koja će biti odobrena u periodu od naredne dvije godine.

“Riječ je o kreditnoj liniji za preduzeća, obnavljanja plovnosti rijeke Save, te projektu navodnjavanja za koji je poseban zahtjev došao iz RS, kao i za ciljane socijalne pomoći”, rekao je Mantovaneli i dodao da bi to moglo omogućiti likvidnost u sistemu.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakDelegacija CG na sajmu nekretnina u Kanu
Sljedeći članak Humanitarna kriza u najsiromašnijim zemljama svijeta

Povezani članci

PRIVREDA 02 minute čitanja

“Franck” okončao kupovinu dvije kompanije u BiH

NOVOSTI 11 minuta čitanja

Štrajk željezničara 19. februara ako uprava ne ispuni zahtjeve

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Vlada Srpske poljoprivrednicima duguje više od 111 miliona KM

5. Februara 2026. — 09:0303 minute čitanja

Od 174,4 isplaćeno nepunih 63 miliona KM

Embargo kao šansa: Kako je nastala Aura, jedna od najvećih kozmetičkih kompanija u Srbiji

4. Februara 2026. — 20:00

Na placu firme Dodikovog šefa obezbjeđenja pronađeno 138 kilograma marihuane!

4. Februara 2026. — 16:35

Ministarstvo finansija odustalo od zaduženja, tvrde da u budžetu ima para

4. Februara 2026. — 15:19

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.