BANJALUKA, Poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda i elektroenergetski sektor najveći su potencijali RS kojima ona može da bude konkurentna na tržištu Evropske unije, smatraju stručnjaci.
Da bi unaprijedila ove oblasti, Vlada RS, odnosno Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju RS, izrađuje strategiju za podsticaj izvoza i stranih ulaganja.
– Veliki debalans u spoljnotrgovinskom prometu BiH, a samim tim i RS, mora se što hitnije promijeniti, a to nije moguće bez sistemskog pristupa – kaže vođa tima za izradu strategije, Zdravko Todorović, te dodaje da je najveći problem RS konkurentnost domaćih preduzeća na stranim tržištima, što, kako tvrdi, može da se unaprijedi jedino analiziranjem stranih preduzeća te dovođenjem novih tehnologija i znanja u domaće firme.
– Najvažniji cilj strategije odnosi se na formiranje institucija i jačanje kapaciteta ministarstava, što će omogućiti razvoj. Vlada RS trebalo bi da u dogledno vrijeme formira agenciju za strana ulaganja i integraciju propisa s evropskim pravilima, kao i fondove za razvoj i integraciju propisa s Evropom, uz sinhronizaciju svih nadležnih institucija u RS i cijeloj BiH. Imamo institucije na nivou BiH, ali nisu operativno pokazale efikasnost. Zato će ova strategija doprinijeti operativno efikasnijem radu ministarstava, lokalnih institucija i samih preduzeća te umrežavanju ostalih institucija, kako bi unaprijedili izvoz – kaže Todorović.
U periodu od 2003. do 2008. godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz je udvostručen, ali je izvoz utrostručen. Iako postoji napredak u ovoj oblasti, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Goran Radivojac ocjenjuje ga nedovoljnim. S obzirom na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU i brojnih međudržavnih sporazuma, granice BiH su otvorene što, kako kaže Radivojac, najviše ugrožava domaću proizvodnju.
– Zahvaljujući ovim sporazumima, spriječeni smo u korišćenju direktnih mjera za zaustavljanje uvoza, a i subvencionisanja izvoza. Rješenje je u supstituciji. To znači da se strani proizvodi zamijene jeftinijim domaćim proizvodima, koji bi bili jednakog kvaliteta i karakteristika. Nekih pokušaja za ovakav način djelovanja već je bilo, ali bezuspješno. Vjerovatno je problem u svijesti samih potrošača, ali i sistema vrijednosti u kojem živimo – smatra Radivojac.Fokus
Umrežavanjem do većeg izvoza
