BANJALUKA, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, u intervju kaže da će Sindikat istrajati u zahtjevu prema Narodnoj skupštini RS i Vladi RS, da povuče Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti kako ne bismo došli u situaciju da u RS pravo na liječenje i život imaju samo bogati. Mišićeva smatra da bi u Ministarstvu zdravlja RS ”trebali imati više sluha za razgovor o zakonu i poručuje da nikome kruna sa glave neće pasti ako se zajednički dođe do zakona koji će biti dobar za građane, da se ne desi ”da onaj ko ima novac može da se liječi, a onaj ko nema da crkne”.
”Niko nema pravo na ljutnju, jer mi koji plaćamo zdravstveno osiguranje imamo pravo da pitamo kakvu ćemo zdravstvenu uslugu dobiti i jako nam je važno da znamo šta dobijamo za svoje pare”, kaže Mišićeva.
Da li ćete istrajati u namjeri da se Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti povuče iz skupštinske procedure s obzirom da ste prethodno izjavili da bismo njegovim usvajenjem došli u situaciju “da onaj ko ima novca može da se liječi, a onaj ko nema da crkne”?
MIŠIĆ: Nismo zadovoljni s predloženim nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti. On ne smije da ide u skupštinsku proceduru bez zakona o zdravstvenom osiguranju kako bi se tačno moglo vidjeti ko, šta i koliko plaća i šta dobije za to što plaća u tom sektoru. Primijetili smo da bi pravo na liječenje imali samo oni koji imaju novac, a to je krajnje nehumano. Ministarstvo zdravlja RS smo molili da nam pošalje nekog ko je radio na Nacrtu zakona i ko bi mogao da odgovori na niz naših dilema i pitanja koja su ostala otvorena. Nažalost, nismo dobili te odgovore od njih. Mi samo želimo jasnu sliku o tom šta pruža zakon. Ne želimo da nam se desi neki propust koji bi kasnije mogao da ima za posljedicu nešto što će dovesti u pitanje prava na zdravlje. Želimo samo stvoriti mogućnost da se na najbolji način može spasiti ljudski život. Jedini resurs na koji možemo računati u RS i koji je dominantan svugdje u svijetu je ljudski resuras. Čovjek nam je bitan, imamo dobru namjeru, želimo da dobijemo što kvaliteniji zakon. Svi moramo dati sve od sebe da dobijemo dobar zakon, jer je zdrava i obrazovana nacija temelj države, i to su naši motivi. Svi smo direktno ili indirektno zainteresovani za ovaj zakon. Ako otvoreno razgovaramo o toj temi, velike su šanse da dobijemo zakon koji će biti dobar za naše građane.
Šta je po vašem mišljenju dobar zakon?
MIŠIĆ: Naš cilj je da dobijemo što kvalitetniji zakon, da nam se ne desi da iako uredno plaćamo zdravstveno osiguranje, kada dođemo kod ljekara nema mogućnosti da ono što nam je potrebno i ostvarimo, jer moramo mjesecima da čekamo na uslugu. To je sada praksa. Obično nam kažu da je aparat u kvaru, ali zato dobijemo ceduljicu na kojoj piše da je sprat niže privatnik kod kojeg možete obaviti vašu potrebu. Naravno, da upravo ta usluga za koju bismo mjesecima čekali u državnoj zdravstvenoj ustanovi kod privatnika se može obaviti odmah, ali mnogo više košta, i tako na kraju ljekarske usluge duplo plaćamo. To se ne smije dešavati.
Zbog čega nema odgovora iz Ministarstva zdravlja RS? Šta mislite zbog čega nemaju sluha za to pitanje, jer će se očito nejasnoće i nedefinisanosti u zakonu prelamati preko bolesnih ljudi?
MIŠIĆ: Mi nismo zdravstveni stručnjaci, ali smo neko ko je korisnik te usluge i jako nam je važno da znamo šta dobijamo za svoje pare. Saradanja i slušanje zahjeva onih na koje se odnosi zakon nikada ne može biti loša stvar. Naš zahtjev je potpuno realan i ne vidim potrebu za ljutnjom bilo koga što neko ko plaća uslugu pita šta dobija za tu uslugu. Interesuje nas kakvu ćemo zdravstvenu uslugu dobiti. Zato je potrebno na vrijeme da se stvari poprave, inače će biti kasno. Naši građani imaju pravo na punu zdravstvenu zaštitu bez dodatog izdvajanja novca, a sada je to upravo praksa, jer mi svoje usluge već plaćamo.
Šta poručujete predstavnicima Ministarstva RS?
MIŠIĆ: Podsjetila bih predstavnike Ministarstva zdravlja RS da u zemljama u okruženju, a da ne govorim o zemljama EU, predstavnici nacionalnog sindikata učestvuju u kreiranju zakonskih rješenja koja se odnose na one koje zastupaju, odnosno one koji to plaćaju. Tako je to u Srbiji, tako je u Hrvatskoj, Makedoniji, i drugim zemljama pa tako treba da bude i kod nas. Nažalost, kod nas to nije tako iako je ovo ozbiljan zakon koji nije vezan za jednu populaciju već za sve građane u RS. Upravo smo ovako reagovali, jer se kod naših radnika svakodnevno susrećemo s problemima koje imaju u ostvarivanju svojih prava na zdravstvenu zaštitu, a ono što nas je iznenadilo je da nije bilo saradnje s Ministarstvom zdravlja RS. To je jedino ministarstvo s kojim nismo uspjeli ostvariti dobru komunikaciju iako smo nebrojeno puta pokušali. Moram da pohvalim MUP RS kada su kao predlagači radili zakon o javnom okupljanju. Uspjeli smo zahvaljujući ministru i Sindikatu da dobijemo jedno od boljih zakonskih rješenja. I s Ministarstvom rada i boračko-invalidske zaštite RS imamo odličnu saradnju i svim ostalim ministarstvima. Ali, najlošiju, odnosno nikakvu saradnju nemamo s Ministarstvom zdravlja RS. Ne znam zašto je to tako. Vjerovatno, negdje je zapelo u protoku informacija ili odnosa prema Sindikatu kao nebitnom faktoru.
Šta ste vi spremni da učinite?
MIŠIĆ: Mi jesmo bitni, jesmo važni i samo tražimo onoliko koliko u definiciji našeg postojanja i naših potreba nama pripada. Potpuno smo spremni da uvažimo sva mišljenja stručnjaka, ali i mi imamo naše stručnjake koji zastupaju naše interese i interese radnika i građana. Mi smo spremni da sa njima razgovaramo i vidimo šta je najbolje za građane RS i potpuno sam sigurna da je to i interes predlagača ovog zakona, a to je Ministarstvo zdravlja.
Javna rasprava
Zakon će se naći na javnoj raspravi. Kako gledate tu na mogućnost njegove korekcije?
MIŠIĆ: Kada nešto dobijete u formi nacrta i kada krene u javnu raspravu, tek poneki član može da se izmijeni odnosno, da uz veliki pritisak dobije drugačiju formu, koja bi bila u interesu grupe koja zastupa određeni zahtjev. Zato smo bili vrlo obazrivi, i tu nema ništa sporno osim da dobijemo od Ministarstva zdravlja RS odgovor na ključno pitanje – šta ćemo imati kao osiguranici i na kakvu zdravstvenu uslugu ćemo imati pravo za svoj novac, kakav će odnos biti između privatnog i državnog sektora, i kakva je pozicija u svemu tom osiguranika. To su naša pitanja i dileme, da ne bismo došli u poziciju da se liječe smo oni koji imaju novac. Nezavisne N.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Pitaju radnici UTL-a do kada ce trajati stečaj utom preduzecu kad nije stecajnom upravniku u interesu da zavrsi platu ima 1500km i dva radnika po500km nista ne rade plus firmino auto na koristenje .Stecaj traje od 01.01,2005god.
odbor povjerilaca ima najveci interes da se stecajni postupak zavrsi sto prije kako bi naplatili svoja potrazivanja. neka se organizuju i pritisnu stecajnog upravnika.
Pa draga oni ne žele da se završi stečaj posto povjerioci rade u državnim firmama posto svaki mjesec dobijaju naknadu sto su članovi odbora njima je njihov interes ane stečaja zavrsetka.Mozeli presednica uticati na vladu da izmene zakon o stečaju da ne traje od 5do 10god.na štetu radnika oni sebe podmiruju stečajni upravnik -odbor poverilaca i dva radnika.Oni vole da traje što duže jer sve što prodaju dele između sebe to možete proveriti.pozdrav