BEOGRAD, Srbiji je svakog mjeseca potrebno 600 do 800 miliona evra da pokrije deficit tekućeg plaćanja i to se radi direktnim stranim investicijama i kreditima.
To je izjavio državni sekretar u Ministarstvu finansija Srbije Janko Guzjan i ocijenio da će sada izvori tih sredstava biti smanjeni zbog svjetske krize. U slučaju da bude problema sa pokrivanjem deficita tekućeg plaćanja Srbija bi, rekao je Guzijan, mogla da traži pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda, ali je istakao da je to scenario koji je malo vjerovatan.
Predstojeći razgovori sa misijom MMF-a, kako je najavljeno, neće biti o finasijskom aranžmanu, već o budžetu Srbije za 2009. i sklapanju novog, nefinansijskog aranžmana.
Prema riječima Guzijana, druga mogućnost za pokrivanje deficita na računu tekućeg plaćanja bili bi makroekonomski fondovi Evropske unije.
Guzijan je naveo da je za prvih devet mjeseci ove godine Srbija imala fiskalni deficit od 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda i da očekuje da će do kraja godine deficit ostati ispod dva odsto.
On nije iznosio detalje o budžetu za narednu godinu, ali je kazao da se ne zalaže za radikalno sječenje javne potrošnje i povećanje poreza.
Guzjan je naglasio da će Srbija ipak morati da računa na manje prihode u budžetu nego što je ranije planirano, zato što su se okolnosti u svijetu promijenile.
Misija Međunarodnog monetarnog fonda boraviće od danas do 9. novembra u Beogradu, potvrđeno je u Narodnoj banci Srbije.
Delegacija MMF-a počeće sastanke sa predstavnicima Vlade Srbije i Narodne banke sutra, a za sada se, kako kažu u Centralnoj banci, ne zna tačan plan posjete i teme razgovora. Beta