VAŠINGTON, Mađarska, Island, Ukrajina i Srbija su signalizirale da će zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), objavljeno je sinoć u Vašingtonu.
Neimenovani zvaničnik MMF-a potvrdio je agenciji Rojteres da je do sada “šest ili sedam zemalja” izrazilo namjeru da se obrati Fondu za pomoć, kako bi prevazišle posljedice tekuće teške globalne finansijske krize.
“Neće biti iznenađenje ako se broj zemalja koje traže pomoć uveća tokom narednih nekoliko mjeseci na oko dvanaest”, izjavio je predstavnik MMF -a koji nije želio da mu se pominje ime.
MMF je juče ponudio da ukaže finansijsku i tehničku pomoć Mađarskoj koja ima stabilan bankarski sistem, ali je suočena sa opštom nepovoljnom finansijskom klimom zbog zaoštravanja uslova za vraćanje kredita.
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić je prošlog mjeseca izjavio da je našoj zemlji nije potreban nov finansijski aranžman sa MMF -om jer raspolaže deviznim rezervama u vrijednosti oko 14 milijardi dolara.
Jelašić je, međutim, tada ukazao da je Srbiji neophodan “savjetodavni aranžman” sa MMF-om, na osnovu koga bi ta finansijska institucija kontrolisala stepen fiskalne discipline, smanjenje inflacije i napore za smanjenje visoke javne potrošnje, kako bi se poboljšao kreditni rejting naše zemlje.
Spremnost dvije strane na saradnju potvrđena je i 24. septembra u Beogradu, prilikom susreta premijera Srbije Mirka Cvetkovića i ekspertske delegacije MMF-a.
Srbija, inače, u ovom trenutku nema nikakvih dugovanja prema MMF – u.
Predstavnik MMF-a je sinoć u Vašingtonu potvrdio da Ukrajina traži pomoć Fonda i da bi njihova misija trebalo da ubrzo da posjeti Kijev, kako bi razmotrila uslove pod kojima bi se dogovorio novi aranžman između dvije strane.
Island je takođe zatražio od MMF-a pomoć za prevazilaženje sadašnjih finansijskih teškoća, ali se pregovori o tome za sada odlažu dok ne bude poznat ishod razgovora koje vlada u Rejkjaviku vodi sa Rusijom oko mogućeg odobravanja zajma.
Zvaničnici MMF-a se, međutim, pitaju da li će ruski zajam biti dovoljan da povrati teško narušeno povjerenje u islandski finansijski sistem koji je teško stradalo zbog globalne kreditne krize.
MMF bi, ukoliko bi se poštovala važeća kvota, Islandu mogao da odobri dosta skroman zajam od 180 miliona evra godišnje, mada su vlasti u Rejkjaviku stavile do znanja da im je potreban kredit od četiri milijarde evra.
Finansijski analitičari navode da su u proteklih nekoliko godina zemlje sa takozvanim tranzicionim privredama smanjile ili čak obustavile saradnju sa MMF-om, jer su njihove ekonomije ostvarivale visok rast, pre svega uslijed visokog priliva privatnih investicija.
Neke zemlje u Aziji i Latinskoj Americi su, osim toga, otkazale aranžmane i dalju saradnju sa MMF-om, navodeći kao razlog neodgovarajuće uslove za dodijelu novih zajmova.