VAŠINGTON, Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić i entitetski ministri finansija razgovarali su juče u Vašingtonu sa zvaničnicima Svjetske banke o globalnoj finansijskoj krizi i inicijativi Vlade Republike Srpske (RS) o otkupu duga BiH do 1992. godine.
“Otkup duga nije samo pregovaranje. Mi moramo da idemo sa jasnom računicom da vidimo da li su povoljni uslovi za to. Ukoliko budemo u povoljnoj situaciji mi ćemo to uraditi, odnosno kada bude najpovoljnije vrijeme za to, jer situacija varira od godine do godine. Poslije tačnih analiza, podaci će pokazati kada bi to bilo najpovoljnije uraditi”, rekao je Špirić u telefonskoj izjavi Srni iz Vašingtona.
Nakon razgovora sa potpredsjednikom Svjetske banke za regiju Evrope i Azije Šigeo Kacuom, bivšim i novim izvršnim direktorom Holandske konstituence u Svjetskoj banci Hermanom Vajfelsom i Rudom Trefersom, direktorom Svjetske banke za BiH Džejn Armitaž, Špirić je rekao da se otkup duga mora da shvati kao dobar posao, odnosno kao prilika da se dobro zaradi.
“Ukoliko bude dobra zarada, uradićemo taj posao, ukoliko ne nećemo. Moramo imati takav pristup. Dakle, samo ukoliko možemo da ostvarimo dobar aranžman ući ćemo u taj posao”, naglasio je Špirić.
Govoreći o globalnoj finansijskoj krizi, Špirić je rekao da vlade zemalja članice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pažljivo razmatraju moguće mjere za prevazilaženje krize.
“Ono što je posebno bitno jeste da se ovdje sa velikom sigurnošću govori da će direktrno ili indirektno gotovo sve zemlje osjetiti posljedice te krize, ali preovladava stav da su zemlje u razvoju, možda, u ovom trenutku na sreću, manje izložene ovim rizicima zbog relativno nerazvijenog tržišta kapitala”, rekao je Špirić.
On je naveo da su oči svjetske javnosti uprte u međunarodne finansijske institucije zbog situacije u kojoj se našao svjetski finansijski sistem, obilježen prije svega ogromnim gubicima, krizom bankarskog sistema, povjerenja, likvidnosti, te padom berzanskih indeksa.
Špirić je naglasio da je njegova ocjena, kao i ocjena entiteskih ministara finansija, da je situacija u BiH pod kontrolom i da ti indirektni efekti mogu biti ublaženi aktivnim potezima vlasti na svim nivoima.
“Razmatramo mjere da se osigurani depozit od 7 500 digne na 15 000 i da se možda smanje obavezne rezerve koje drži Centralna banka. O tome ćemo razgovarati kada dođemo u zemlju. Bitno je da imamo pojačanu simbiozu mjera monetarne i fiskalne politike, posebno kod planiranja budžeta za narednu godinu, a on se mora kretati u okviru realnih izvora, mora se održati i javna potrašnja, odnosno obuzdavati rast plata”, istakao je Špirić.
On je poručio da se u BiH mora sačuvati povjerenje građana u bankarski sistem, ali kroz odgovornost banaka koje moraju da budu na nivou zadatka u ovoj fazi indirektnih posljedica krize.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, koji je i guverner BiH u Svjetskoj banci, učestvovaće u ponedjeljak, 13. oktobra na godišnjem sastanku Svjetske banke i MMF.
U Vašington su otputovali ministri finansija RS i FBiH Aleksandra Džombića i Vjekoslav Bevanda.
