VAŠINGTON, Predsjednik Srbije Boris Tadić će prilikom posjete Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) nastojati da privuče nove investitore, ocijenio je predsjednik “Poslovnog savjeta SAD-Srbija”, Džon Sejlor.
“To će, međutim, ovog puta biti teže, između ostalog, i zbog ove (finansijske) krize, jer investitori neće žuriti, analiziraće mogućnosti i rizike sa daleko više pažnje, a to znači da će Srbija morati dodatno da se potrudi da bi ih privukla”, naglasio je Sejlor.
On je, pri tome, ukazao da je “američka finansijska kriza pokazala koliko su sve ekonomije svijeta međuzavisne i koliko je privreda SAD i dalje snažna pošto se njen uticaj, kao i posljedice njenih problema, osjećaju širom svijeta”.
“Što se tiče Srbije, mi očekujemo posjetu predsjednika Borisa Tadića SAD i on će, između ostalog, nastojati da privuče nove investitore”, izjavio je Sejlor.
O akciji američke vlade radi spasavanja investicionih firmi u SAD i njenim posljedicama po američka i globalna finansijska tržišta Sejlor je u razgovoru za “Glas Amerike” podsjetio da je administracija SAD intervenisala i preuzela kontrolu nad dve najveće hipotekarne firme u zemlji, “Fredi Mek” i “Fani Mej”, da bi stabilizovala finansijski sektor.
Odmah nakon toga, dodao je on, neke od vodećih investicionih firmi na Volstritu, poput banke “Liman braders”, takođe, su došle u kritičnu situaciju, nakon čega je američka administracija odlučila da pomogne i nekim drugim firmama.
Došlo je, prema njegovim riječima, do panike i nepoverenja akcionara, koji su počeli da povlače svoja sredstva, slično situaciji 1929. godine, kada su svi pohrlili u banke da povuku svoj novac.
“Pomenutom intervencijom na tržištu u posljednjih nekoliko dana spriječeno je dalje pogoršanje situacije, a administracija je preuzela odgovornost za sve ugrožene firme i postala suvlasnik i garant”.
“Međutim, dugoročnije gledano bojim se da će poreski obveznici snositi teret tih izdataka”, upozorio je Sejlor.
Na pitanje “Glasa Amerike” o tome kako tumači interveciju vlade u SAD, gdje je privatni sektor neprikosnoven, Sejlor je ocijenio da su takve akcije veoma neuobičajene, ali da su se dešavale i ranije, mada u manjem obimu.
Svojevremeno je, na primjer, podsjetio je on, administracija pomogla automobilskoj kompaniji “Krajsler”, ali je ona vratila pozajmljeni novac.
SAD su, takođe, pritekle u pomoć Meksiku 90-tih godina prošlog vijeka i spriječile ekonomski krah te zemlje, ali su potom ta sredstva, kao dug, vraćena sa kamatama, pa su SAD čak i profitirale takvim akcijama.
Administracija je sada intervenisala da bi stabilizovala američko i svjetsko tržište i primjetno je, ukazuje Sejlor, da je odmah nakon te intervencije došlo do porasta vrijednosti akcija na međunarodnim tržištima.
“Tim potezom je omogućen predah, prelazni period, da se situacija smiri i da se dalje poradi na rješavanju problema, mada ova kriza još ni izdaleka nije završena”, smatra Tejlor ocijenjujući da su akcija američke vlade i priliv gotovine donjeli stabilnost na američkom i svjetskim tržištima, ali da su, istovremeno, ukazali na potrebu reforme finansijskog sektora. VOA
Tadić će u SAD nastojati da privuče nove investicije
