ČIKAGO, Istraživanje najstarijeg i najvećeg groblja iz Kamenog doba na obali prastarog isušenog jezera u Sahari, otkrilo je mnogo skeleta ljudi, riba i krokodila iz vremena kada je ova afrička pustinja nakratko bila zelena.
Pol Sereno, stručnjak sa Čikaškog univerziteta i njegove kolege, tražeći fosilne ostatke dinosaurusa, naišli su na veći broj kostiju ljudi i životinja, ali i ljudskih rukotvorina.
“Shvatio sam da smo u zelenoj Sahari,” naveo je Sereno koji je nalazište otkrio radeći za Nacionalnu geografiju.
Nalazište Gobero u Nigeru staro 10.000 godina, otkriveno je još 2000. godine, ali su paleontolozi tek sada prikupili dovoljno informacija za prvi kompletan izvještaj.
Nalazište krije najmanje dvije stotine grobova koje su napravile dvije zasebne grupe stanovnika nastanjenih u blizini, ali u razmaku od 1 000 godina.
Pripadnici starije grupe bili su visoki, kršni lovci i sakupljači plodova, Kifianski narod koji je, najvjerovatnije, oblast napustio za vrijeme duge suše, koja je i isušila jezero prije otprilike 8 000 godina, istakli su paleontolozi.
Drugu grupu, Teneriance, koji su oblast nastanjivali u prije 7 000 godina, činili su niži, sitniji ljudi koji su se prehranjivali uglavnom lovom i ribarstvom.
Obje grupe ostavile su veliki broj rukotvorina kao što su razni alati, udice, keramički predmeti i nakit.
Istraživači objašnjavaju da je najdramatičniji prizor bio grob u kome se nalaze žena i dvoje dece, isprepletenih ruku, položeni na mnoštvo cvijeća prije oko 5 000 godina.
Sahara, najveća pustinjska oblast na Zemlji već desetinama hiljada godina, postala je takva, najvjerovatnije, zbog promjena u Zemljinoj orbiti prije 12 000 godina koje su monsunske kiše pomjerile ka sjeveru.
“Podaci koje smo prikupili na groblju Gobero, zajedno sa podacima iz drugih nalazišta na sjeveru Afrike, upućuju na to da veoma malo znamo o kompleksnoj istoriji biosocijalne evolucije koja se suočila sa oštrim promjenama klime u Sahari,” navode istraživači u izvještaju.