BIJELJINA, Bijeljinski privrednik, predsjednik Grupacije “Bobar” – Gavrilo Bato Bobar izjavio je da će ulaganja ove grupacije u elektroenergetski sistem putem izgradnje nekoliko hidroelektrana u 2008/2009. godini iznositi oko 17 miliona evra, te da se ni nakon toga neće stati sa sličnim investicijama.
“Prije dvije godine rodila se ideja sa jednom grupom bankara iz zapadne Evrope o izgradnji protočnih, ekoloških hidroelektrana koje su danas u svijetu, rekao bih, hit. Pojavili smo se pred Ministarstvom energetike RS kao ozbiljno zainteresovan investitor i u prvoj fazi vrlo brzo dobili smo saglasnost za izgradnju tri ovakve hidroelektrane na rijeci Bistrici, na području opštine Kalinovik”, rekao je Bobar.
On je istakao da bi za sve tri hidroelektrane ukupno instalisana snaga iznosila 6,8 megavata te da bi za njihovu izgradnju trebalo investirati oko 10 milona evra.
“Dugo smo radili na pripremi projekta, ali najvažnije je da u njemu imamo strateškog partnera iz Austrije koji već ima 11 hidroelektrana i bogato iskustvo u toj organizaciji posla”, rekao je Bobar ističući da je njegovo opredjeljenje oduvijek bilo zalaganje za razvoj i proširenje tržišta BiH, te da podržava prije svega ekonomske i demokratske integracione procese na području jugoistočne Evrope.
Komentarišući činjenicu da bi radove na prvoj hidroelektrani bilo dobro započeti u građevinskoj sezoni u jesen, Bobar je rekao da je projekat prošao svu neophodnu proceduru i da je “pred građevinskom dozvolom” te da će radovi zasigurno otpočeti krajem septembra ili početkom oktobra ove godine.
“Projektna dokumentacija i saglasnost su završeni ovih dana, u narednom periodu nam predstoji da odaberemo opremu i to ćemo završiti do 20. avgusta, nakon čega slijedi raspisivanje tendera i sa poslom počinjemo već u septembru ili početkom oktobra, a instalisanje prve hidroelektrane očekujemo u novembru sljedeće godine”, rekao je Bobar.
On je dodao da je hidroelektrana, s obzirom na područje i lokaciju na kojoj će se naći – veoma značajna, prije svega zbog toga što je ova opština nerazvijena “i što će to za njih biti investicija koju nikad ranije nisu imali”.
Komentarišući ranije izjave e da se neće zaustavljati na poslovima izgradnje jednog sistema hidroelektrana, Bobar je to potvrdio i činjenicom da je prije nekoliko mjeseci dobio koncesije za izgradnju i hidroelektrane na rijeci Željeznici kod Sarajeva, te da bi sva prateća dokumentacija mogla biti završena vrlo brzo tako da se na proljeće počne sa radovima i na ovoj, četvrtoj, hidroelektrani.
“Već 15. ovog mjeseca imamo razgovore sa jednom velikom austrijskom kompanijom, a opredjeljenje za stranog investitora, stranu kompaniju, je, prije svega, zato što oni imaju bogato iskustvo i razvijeno tržište”, rekao je Bobar napominjući da je želja ove grupacije da proizvodi struju onoliko koliko bi to bilo dovoljno i za izvoz te da će zajednički kapital sa komapanijom iz Austrije i tehnologija koju oni imaju doprinijeti bržem, boljem i uspješnijem okončanju posla.
Bobar je napomenuo da je, u međuvremenu, obavio i razgovore sa kineskim privrednicima od kojih je dobio uvjeravanje da kineska Vlada podržava ovakav vid investiranja što njegovu grupaciju, kako je rekao, čini još značajnijom i jačom i u cijelom svijetu važnijom.
“Ubijeđen sam da će ovi projekti biti od značaja ne samo za Grupaciju, nego i od koristi za sredinu u kojoj se nalaze, za BiH i cijelu jugoistočnu Evropu. Poznato je da u ovom trenutku imamo ogroman manjak struje, a s druge strane treba imati u vidu da će doći do ekonomske ekspanzije i razvoja i zato ovakvih projekata treba imati što više”, kazao je Bobar.
On je dodao da će se njegova grupacija, kad za to dođe vrijeme, opredijeliti da učestvuje i u nekim većim projektima poput izgradnje termoelektrane kod Doboja, ali da će i dalje preferirati male eko-hidroelektrane.
Bobar je uvjeren da će izgradnjom, za početak tri hidroelektrane u Kalinoviku i jedne na Željeznici, kao i sa još tri-četiri planirane u narednom periodu, Bobar grupacija biti treći proizvođač električne energije na ovom području.
On je istakao da bi bez ogromnog iskustva koje posjeduju ljudi zaposleni u ovoj grupaciji, izuzetne pomoći Ministarstva za energetiku i razvoj RS, kao i pomoći od strane mještana Kalinovika, realizacija ovog posla bi potrajala.
“Kalinovik je pravi primjer kako treba imati pristup prema investitorima. Mi ćemo cijeniti njihovu nesebičnu podršku i pomoć u svakom trenutku i nećemo se zadržati samo na ovoj investiciji u ovoj opštini”, rekao je Bobar.
Osvrćući se na činjenicu da su koncesije za ove poslove dobijene na 30 godina, a da će se vraćati vlastitim i kreditnim sredstvima, Bobar je izrazio uvjerenje da će uložena sredstva početi da se vraćaju za sedam, ili, čak, i ranije za pet -šest godina.
“To znači da ćemo radom ovih elektrana obezbijediti višak sredstava, a da ćemo ih ulagati u nove projekte”, rekao je Bobar.
Govoreći o kvalitetu i funkcionisanju eko-hidroelektrana, Bobar je napomenuo da su to hidroelektrane najsavremenije tehnologije koje omogućuju da se iz Bijeljine njima upravlja i komanduje te da se što se ekološkog dijela tiče “ove hidroelektrane su bešumnog tipa, bez ikakvog uticaja na životnu okolinu, ne uništavaju floru i faunu”.
“Šta više, jedna od ovih elektrana koja ima veoma malu akumulaciju može da služi kao ribnjak, da se, zapravo, to područje poribi i time Bistrica dobije na kvalitetu i kasnije čak i na razvoju turizma. Uglavnom se, mada u BiH nema takvih iskustava, oko takvih elektrana kasnije počnu formirati turistička naselja” – napomnje Bobar u intervjuu Srni.