SARAJEVO, Ambasador Crne Gore u BiH Ramiz Bašić u intervjuu istakao je da su politički odnosi dvije države za primjer u regionu, te da ekonomska saradnja bilježi rast iz mjeseca u mjesec. On je naglasio da BiH jedino sa Crnom Gorom od susjeda ima pozitivan bilans u trgovini i da su zajednički kapitalni projekti BiH i Crne Gore vrijedni milijarde evra, te izrazio nadu da će uskoro elektroprivrede dvije zemlje uspostaviti neposrednu saradnju.
“U proteklih godinu i po dana na političkom planu realizovano je niz posjeta na najvišem nivou. Istakao bih da su dva člana Predsjedništva BiH dva puta posjetila Crnu Goru. U posjeti Crnoj Gori bili su predsjednik Vlade RS Milorad Dodik i potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, a predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić je nekoliko puta boravio u radnim posjetama” – napomnje Bašić.
Prema njegovim riječima, trenutna robna razmjena nije na željenom nivou, ali ona prelazi 100 miliona evra u oba pravca.
“BiH, vjerovatno, jedino sa susjednom Crnom Gorom ima pozitivan bilans u trgovini, ali to nama ne smeta. Mi sa većinom zemalja, nažalost, imamo trgovinski deficit jer Crna Gora ima uvozno orijentisanu privredu” – ističe Bašić.
Crna Gora posebnu pažnju, mimo robne razmjene, pridaje i domenu saradnje na zajedničkim projektima sa BiH. Riječ je o nekoliko kapitalnih projekata čija se vrijednost mjeri u milijardama evra, i prvenstveno je riječ o projektima u oblasti energetike i saobraćaja.
“Započeli smo nekoliko projekata i već se rade studije izvodljivosti za dva ključna projekta. Riječ je o studijama izvodljivosti za dio puta između Podgorice i Sarajeva, odnosno dionicu Šćepan Polje – Foča, dok je druga studija izvodljivosti za prugu Nikšić – Čapljina. Sa Vladom RS započećemo pregovore u vezi sa korištenjem voda Bilećkog jezera i rijeke Ćehotine, a do sada je završen regionalni put Trebinje – Herceg Novi” – objasnio je crnogorski ambasador.
Kada je riječ o saradnji u oblasti energetike, Bašić je rekao da će Crna Gora nastojati da “elektroprivrede Crne Gore i one iz BiH uspostave neposrednu saradnju” i dodao da u BiH postoje tri elektroprivrede i da se sa svakom pojedinačno pravi protokol o saradnji.
“Zemlje regiona jugoistočne Evrope su, takođe, integrisane u jedno međunarodno regionalno tijelo koje je nadležno za proizvodnju i distribuciju električne energije. Postoji niz ideja koje su vezane za oblast energetike i saobraćaja i sve ide u najboljem pravcu” – naveo je Bašić.
On je napomenuo da će sporazum o granici biti prvi te vrste u regionu, jer BiH i Crna Gora nemaju nijedno otvoreno i sporno pitanje.
“Komisije koje su radile na pitenju granice i na sporazumu nisu naišle na otvorena pitanja i tu su stvari jasne. Mi ćemo prvom narednom prilikom tokom posjete na najvišem nivou, a očekuje se posjeta premijera Mila Đukanovića na jesen ove godine BiH, potpisati taj sporazum” – naveo je Bašić.
Komentarišući pisanje pojedinih sarajevskih medija prema kojima BiH treba da proglasi suverenitet u Boki Kotorskoj, te poslaničko pitanje u Parlamentarnoj skupštini u BiH u vezi sa korekcijom državnih granica, on je naveo da se potpisivanjem sporazuma o granici skida ova tema u odnosima, “koju pokreće neko sa strane” i za koju smatra da je “neozbiljna da bi se upuštao u komentar”.
“Zvanični stav Crne Gore po tom pitanju je da je relevantan stav Parlamentarne skupštine BiH i Savjeta ministara BiH, a ne pojedinaca koji pokušavaju da kvare atmosferu. Takva pitanja ne mogu da nanesu pravne posljedice, ali mogu da kvare atmosferu” – naveo je Bašić.
Bašić navodi da Crna Gora i BiH izvanredno sarađuju na regionalnom planu u okviru nekoliko regionalnnih inicijativa kao što su Jadransko-jonska inicijativa, Centralnoevropska inicijativa /CEI/ i Savjet za regionalnu saradnju /RCC/.
On je naglasio da Podgorica iskreno želi da BiH zajedno sa ostalim zemljama regiona harmonično ide ka evropskim integracijam te da ne vrijede nikakvi pojedinačni i individualni uspjesi ukoliko čitav region ne ide ka EU.
“Nas EU posmatra kao jednu sliku i tu se mi ne možemo nešto mnogo izdvajati. Naravno, u tom procesu svaka zemlja mora da obavi svoj dio posla i tu niko nikoga ne može da zamijeni. Crna Gora obavlja svoj dio posla i možda je u blagoj prednosti na planu evropskih integracija. Međutim, to je sve relativno, ukoliko bi procesi dobro krenuli u BiH ona to vrlo brzo može da nadoknadi” – naveo je Bašić i dodao:
“Crna Gora će podnijeti zahtjev za prijem u Uniju kada osjeti da je spremna, i to će biti učinjeno u dogovoru sa EU, kako nam kasnije niko ne bi osporavao aplikaciju. Crna Gora je aplikaciju za status kandidata odložila. U ovoj godini bilo je planirano da za vrijeme slovenačkog predsjedavanja EU podnesemo aplikaciju za status kandidata”.
On je podsjetio da je na sugestiju EU, zbog problema koji su, vjerovatno, uvezi sa referendumom u Irskoj, to odgođeno.
Crnogorski ambasador je naveo da postoje i pitanja suočavanja sa prošlošću, govoreći u kontekstu u koji je Crna Gora na neki način involvirana tokom ratnih dešavanja u BiH.
“Crna Gora u nekoliko slučajeva mora reći istinu i prije svega sudski procesuirati lica koja su odgovorna za to, kako to ne bi dalje ometalo sveukupnu dobru atmosferu između dvije zemlje. Nema kolektivne odgovornosti i nijedna institucija nije kolektivno odgovorna nego pojedinci. Pri kraju je istraga vezana za slučaj deportacije Bošnjaka u maju 1992. godine kao i istraga vezana za slučaj `Bukovice`” – rekao je Bašić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je iskreno opredijeljena da ove slučajeve riješi na jedini mogući način. “Mi ne možemo popraviti istoriju, ali možemo ublažiti posljedice tih događaja. Onima koji imaju pravo na materijalnu naknadu treba osigurati da se ta materijalna naknada kroz sudske odluke izvrši” – zaključio je Bašić u intervjuu Srni.