BANJALUKA, Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS) Radivoje Bratić rekao da je da povećanje sjetve pšenice ove godine ne bi uticalo na snižavanje cijene hljeba.
“Ove godine mjera koju smo definisali i koju imamo namjeru da realizujemo jeste otkup određenih količina pšenice kako bi stvorili rezerve i kako bi iz Direkcije za robne rezerve tu robu mogli da plasiramo na tržište i samim tim regulišemo cijene”, rekao je Bratić i dodao da je to najjače regulisanje cijena.
On je u intervjuu za “Nezavisne novine” ocijenio da administrativna zabrana nije način regulisanja cijena.
Bratić je naglasio da je neophodno učiniti sve kako bi se prinosi pšenice po hektaru povećali na oko pet tona, čime bi se ostvarila održiva proizvodnja.
“Ako je prinos tri tone po hektaru, nema podsticajne mjere koja može učiniti tu proizvodnju održivom ili otkupne cijene koja može obezbijediti da bude održiva, odnosno da bude isplativa”, rekao je Bratić.
On je istakao da je za povećanje prinosa u poljoprivredi potrebno da cijelo društvo djeluje zajedno i da se poljoprivredi pristupi kao strateškoj grani.
“Moramo da težimo ka održivoj proizvodnji. Podsticajne mjere koje imamo s jedne strane su male, kada je u pitanju njihov iznos i sve ono što nam je potrebno, a s druge strane su velike. Vlada ne može više izdvojiti, mi smo već dostigli šest odsto u odnosu na domaće prihode iz budžeta, što je procentualno sigurno u okruženju najveći iznos”, rekao je Bratić.
On je istakao da problem predstavlja nasljeđe iz zadnjih pet do sedam godina, tako da su podsticajne mjere pretvorene u socijalna davanja.
Bratić je rekao da je u toku uspostavljanje baze podataka Ministarstva poljoprivrede o zasijanim površinama, a da je u planu uspostavljanje i tržišno-informacionig sistema.
On je naveo da RS mora da izradi strategiju protivgradne zaštite, jer se kod aktuelnog protivgradnog sistema postavlja pitanje njegove funkcionalnosti sa stanovišta tehničko-tehnološkog kvaliteta.
“Razgovaramo o obezbjeđivanju jednog kompleksnog radara koji bi bio u funkciji ne samo protivgradne zaštite, nego i u funkciji praćenja ostalih meteoroloških parametara, neophodnih za kontrolu letenja, tako da bismo mogli i taj komercijalni aspekt da iskoristimo”, rekao je Bratić.
On je dodao da je do sada oko 34.000 poljoprivrednih gazdinstava RS registrovano u bazi podataka.
“Taj posao ide solidno, pošto su ljudi shvatili da neće imati nikakvih posljedica u smislu nameta oko registracije, jer je to dobrovoljan posao. Moja je procjena, uzimajući za primjer Hrvatsku, da će biti oko 50.000 registrovanih gazdinstava”, rekao je Bratić.