SARAJEVO, BANJA LUKA – U posljednjih približno 40 godina “Hrvatska elektroprivreda” (HEP) ostvarila je čistu dobit od milijardu i po dolara eksploatišući akumulaciono Buško jezero, dok su opštine Livno i Tomislavgrad dobile simbolične naknade, manje od 50 miliona maraka.
Ovo je za “Glas Srpske” izjavio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Ante Čolak.
– U interesu nam je da se problem između Tomislavgrada i Livna, sa jedne strane, i HEP-a, sa druge strane, riješi, ali nećemo dozvoliti ni Zagrebu ni Sarajevu da igraju svoje međudržavne utakmice. Hrvatima u Zagrebu smo poručili, da mi jesmo braća, ali nam kese nisu sestre – rekao je Čolak.
On je dodao da su opštine Livno i Tomislavgrad prije rata potpisale ugovor o sukcesiji sa HEP-om u vezi sa Buškim jezerom. Ugovor je još pravno valjan, ali ove dvije opštine dobijaju simbolične naknade od HEP-a za eksploatisanje vode.
– Narednih dana sastaće se predstavnici Tomislavgrada i Livna, napravićemo plan za rješavanje problema i tražiti sastanak sa predstavnicima HEP-a, te da zajedno uđemo u projekat, rizikujemo ali i dijelimo dobit – tvrdi Čolak.
On je dodao da Republika Srpska nije jedina koja trpi štetu zbog HEP-a.
Hrvatska je do sada oštetila Republiku Srpsku za više od 200 miliona maraka jer je prijeratni ugovor o raspodjeli struje iz sistema Hidroelektrana na Trebišnjici preinačila u svoju korist.
Pomoćnik ministra za elektroenergetiku RS Ljubo Glamočić je rekao da je Hrvatska preuzela više energije nego što joj pripada po prijeratnom ugovoru o raspodjeli struje iz sistema Hidroelektrana na Trebišnjici.
– To je oko 3.300 gigavat časova električne energije i ako to pomnožite po današnjoj cijeni dug dođe skoro 200 miliona evra – kazao je Glamočić i pojasnio da je to računica po današnjoj cijeni na tržištu koja se kreće oko 70 evra po gigavat času. Prema tome, kazao je on, Hrvatska je pripojila sebi više energije nego što joj pripada po sporazumu.
Po današnjim cijenama duga, to je dovoljno da mi izgradimo jednu solidnu hidroelektranu sa oko 40 do 50 gigavata.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Lazar Prodanović smatra da bi problem Hidroelektrana na Trebišnjici morao da se riješi “zbog budućih dobrosusjedskih odnosa”.
– Vlada Republike Srpske ima pravo što potencira taj problem, ali je bitno da se postigne dogovor na Međudržavnom savjetu za saradnju BiH i Hrvatske – rekao je Prodanović.
On je dodao da ne vidi razlog zašto se problem ne bi riješio sporazumom i zašto se Savjet ministara BiH ne bi pojavio kao institucija koja će ukazati na potrebu da Hrvatska nadoknadi dug koji je napravila.
U “Elektroprivredi RS” smatraju da bi dio duga Hrvatska Srpskoj mogla da vrati kroz zajednički projekat izgradnje hidroelektrane Dubrovnik dva.
Hrvatska BiH otela Buško jezero
Najveća umjetna akumulacija u ovom dijelu Evrope, Buško jezero, iako se nalazi unutar granica BiH, u stvarnosti pripada Republici Hrvatskoj.
Naime, 1996. godine hrvatskoj “Elektroprivredi” je ustupljeno pravo na korišćenje jezera. Rješenje kojim se HEP-u Zagreb, tj. proizvodnom pogonu Split, dozvoljava upotreba i gradnja na više od 30 brana, kanala, mostova i drugih hidroenergentskih objekata izgrađenih na teritoriji BiH izdalo je Ministarstvo prostornog uređenja nekadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosne, samo dan prije njenog ukidanja.
“Hrvatska elektroprivreda” dobila je tada upotrebnu dozvolu nad ovim jezerom, a već iduće godine upisala se u zemljišne knjige kao vlasnik Buškog jezera. Ovo rješenje Hrvatskoj dozvoljava besplatnu eksploataciju najvećeg vodenog bogatstva BiH.
Buško jezero zauzima površinu od 53 kvadratnih kilometra, a energetski potencijal mu je čak za 60 megavata veći od potencijala nuklearne elektrane Krško. Zahvaljujući vodama Buškog jezera, Hrvatska zadovoljava velik dio svojih ukupnih potreba za električnom energijom.
