SARAJEVO,Po potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i stupanjem na snagu privremenog Sporazuma koji će omogućiti bescarinski uvoz roba od 1. jula, institucije BiH biće spremne da zakonski poprate uvoz roba, ali će i dalje ostati problem izvoza roba iz BiH, izjavila je Snježana Rajilić, predsjednik Komisije za vanjsku trgovinu i carine u parlamentu BiH.
– Naši proizvođači moraju imati određene međunarodne sertifikate, kako bi mogli izvoziti svoje proizvode na evropsko tržište. Problem je što naše laboratorije nisu dovoljno opremljene da u roku obave neophodne pretrage i analize koje bi bile prihvaćene od susjednih zemalja, a posebno EU – rekla je Rajilićka i dodala da je pri izvozu roba potrebno uraditi dodatne analize u EU.
Ona ističe da se problem javlja pri čekanju serifikata svježi proizvodi, kao što su mesni i mliječni proizvodi, često izgubi na kvalitetu prilikom zamrzavanja. Iz tog razloga proizvođači u poljoprivrednom sektoru rijetko se odlučuju za izvoz. To se posebno odražava u smislu carinskih barijera koje postoje sa Republikom Hrvatskom, gdje prođe po nekoliko mjeseci da stručnjaci iz Hrvatske pregledaju objekata iz kojih će se vršiti izvoz mesa za Hrvatsku. U takvim slučajevima proizvođači po manjim cijenama prodaju meso u BiH ili ga zamrzavaju.
– Komisija je zaključila da je potrebno dodatno opremanje institucija koja podržavaju izvoz robe iz BiH, jer se u tom pogledu neće moći odgovoriti problemima koje pred nas stavlja izvoz u EU – rekla je Rajilićeva.
Ona kaže da će ono što će biti problem proizvođačima, dobro će doći potrošačima, jer će doći do pojeftinjenja robe i to ne samo one koja se uvozi iz EU nego će i domaći proizvođači morati po automatizmu smanjivati cijene jer će biti veća konkurencija .
Rajilićka je izrazila sumnju da će domaći proizvođači odmah smanjiti cijene robe iako realni pokazatelji govore da bi to bilo mnogo povoljnije i za njih same, ali i za proizvođače. Repromaterijal, sjemena i ostali elementi proizvodnje koji se uvoze biće oslobođeni carina.
– Za domaće proizvođače problem predstavlja i CEFT-a sporazum koji ne dozvoljava direktno subvencionisanje izvoza, tako kada bi mi i htjeli, nemamo zakonsku mogućnost na nivou BiH. Trenutno se na nivou entiteta nešto može subvencionisati u poljoprivredi. Riječ je o malim sredstvima, koja na nivou oba entiteta iznose oko 140 miliona maraka, što je nedovoljno – rekla je Rajilićeva i radi poređenja rekla da Hrvatska svoju proizvodnju subvencioniše sa oko 700 miliona maraka.
Rajilićeva je pretpostavila da će rebalansom budžeta za ovu godinu Vlada RS voditi računa da dodatno subvencioniše poljoprivrednu proizvodnju kako bi poljoprivredni proizvođači mogli da izdrže utakmicu s EU.
Radenko Đurica, specijalista bromatologije i poslanik PDP-a u NSRS izrazio je nadu da će nakon ukidanja carina i ulaska većeg broja artikala iz EU biti veća bezbjednost hrane po zdravlje čovjeka.
– Svi koji se bave prometom i proizvodnjom namirnica u EU imaju sertifikate, a stroge kontrole hrane se provode od njive do stola. Takvi proizvodi imaju sertifikate. Istovremeno će i domaći proizvođači morati voditi strogu kontrolu nad proizvodnjom hrane – rekao je Đurica.
On je naglasio da je do sada roba u BiH ulazila bez redovnih kontrola, bez nadzora institucija, što od 1. jula neće biti slučaj, jer će svi proizvodi morati biti podvrgnuti mikrobiološkoj, hemijskoj i radiološkoj analizi.
Đurica je rekao da je roba sumnjivog kvaliteta koja je do sada dolazila u BiH uzrokovala veliki broj oboljenja kod ljudi, te da je od posljedice takve ishrane umrlo preko 20 odsto ljudi u BiH, dok je prije rata taj procenat bio nešto preko četiri odsto. On je istakao da je uglavnom riječ o bolestima karcinoma, koje uzrokuju teški metali, herbicidi i pesticidi.
Govoreći o opremi za analizu robe koja se uvozi, Đurica je rekao da je ona u RS solidna, ali da nedostaje veliki broj stručnjaka za rad. Fokus