BANJALUKA, Republika Srpska konstantno uvozi velike količine hrane i poljoprivrednih proizvoda, o čemu svjedoči i činjenica da je tokom prva četiri mjeseca ove godine u RS uvezeno proizvoda životinjskog porijekla u vrijednosti 25 miliona maraka, što je za 64 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Voća, povrća i njihovih prerađevina uvezeno je u vrijednosti 17 miliona maraka, a žitarica u vrijednosti 90 miliona maraka. Povećanje uvoza zabilježeno je i kada su u pitanju ostali prehrambeni i poljoprivredni proizvodi, govore podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
Obim robne razmjene RS s inostranstvom u stalnom je deficitu. Samo za prva četiri mjeseca ove godine iznosi preko 641 milion maraka, od čega vrijednost uvoza iznosi 1,2 milijarde maraka, to jest 67 odsto, što je preko 33 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Vlada RS svake godine izdvoji sredstva za podsticaj izvozno orijentisanih preduzeća, dok je proizvodnja za zadovoljavanje domaćih potreba u drugom planu, mada bi ona mogla znatno da utiče na trgovinski bilans.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je naš osnovni problem to što zaštita domaće proizvodnje nikoga od naših političara ne interesuje, kojima su beznačajne i strategije i akcioni planovi te strateške mjere za zaštitu domaće proizvodnje.
– RS je odobrila pet miliona maraka da pomogne izvoznike iz RS, a to nije ni kap vode u moru. Domaći inputi i inflacija učinili su da je domaća proizvodnja poskupjela, a da kod izvoza nema kompenzacije zbog realne vrijednosti robe koja se proizvodi kod nas i u drugim zemljama. Na primjer, stimulacija za proizvodnju svinja u Hrvatskoj i Mađarskoj iznosi jednu marku, a u RS 33 pfeniga – kaže Pavlović. On dodaje da su prerađivački kapaciteti u RS uglavnom devastirani te da je jedini pozitivan primjer banjolučka “Vitaminka”.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, Vladimir Usorac, kaže da bi država primarno trebalo da napravi program po kojem će se proizvoditi.
– Po tom programu znalo bi se tačno koliko čega da se sije i onda bi se obezbijedila ekonomski rentabilna proizvodnja, jer imamo kapacitete da proizvodimo i više nego što su naše potrebe – objašnjava Usorac.
– Novac za podsticaje raspodijeliti, smanjiti PDV na repromaterijale, povećati kontrolu na uvoz, te analizirati efekte ugovora o slobodnoj trgovini, osnovni su uslovi koji će zaštititi domaću proizvodnju – smatra Slavko Stevanović, predsjednik Udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u PKRS.
– Novčani podsticaji trebalo bi da budu približno isti kao u zemljama iz kojih uvozimo. Takođe, moramo znati koja proizvodnja je profitabilna i nju favorizovati – kaže Stevanović. On dodaje da bi poljoprivrednike trebalo osloboditi PDV-a ili uvesti međustopu od pet do osam odsto, kao što su to uradile zemlje u okruženju, te zaštititi se od nelojalne konkurencije tako što ćemo povećati kontrole pri uvozu i preuzeti mjere protiv negativnih efekata ugovora o slobodnoj trgovini. Fokus