LUKSEMBURG/RIM/LONDON – Ministri finansija Evropske unije (EU) saglasili su se na sastanku u Luksemburgu da su rastuće cijene hrane i nafte dugoročan problem i da 27 – člani blok zemalja mora reformisati vlastitu poljoprivredu kako bi taj sektor postao više tržišno orijentisan.
“Cijene nafte i hrane će ostati na veoma visokom nivou, zbog čega se moramo prilagoditi tim problemima”, ukazao je premijer Luksemburga Žan-Klod Janker koji je i predsjedavajući ministara finansija EU i i zone evra.
Ministri finansija EU su tokom jučerašnjeg skupa prihvatili između ostalog i prijedlog o uvođenju evra u Slovačku od iduće godine, mada će konačna odluka o tome biti donjeta na ministarskom skupu idućeg mjeseca, prenosi agencija DPA.
Cijene hrane u EU su, inače, u aprilu bile prosječno 7,1 odsto više nego godinu dana ranije , što je skoro dvostruko veći rast od ukupne stope regionalne inflacije na godišnjem nivou ( 3,6 odsto), pokazali su podaci Statističke službe EU.
Nedavni protesti širom Unije protiv poskupljenja goriva, koji su krajem maja podstakli francuskog predsjednika Nikolu Sarkozija da predloži zamrzavanje poreza na dodatu vrijednost (VAT) na gorivo, takođe su bili tema sastanka ministara finansija EU.
“O tome moramo razgovarati na višestranom nivou. Nadam se da će se to pitanje razmotriti na narednom sastanku grupe osam najrazvijenijih zemalja svijeta u julu, u Japanu i odlučiti o načinu saradnje između zemalja i regiona pogođenih tim problemom”, izjavio je evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Žoakin Almunija .
Luksemburg je već uveo niz poreskih olakšica za one koji su najviše pogođeni povećanjem cijena hrane.
Ima, međutim, malo izgleda da Sarkozijev prijedlog dobije podršku jer ministri smatraju da se treba držati sporazuma iz 2005. godine i na skok cijena nafte ne odgovarati sniženjem poreza, jer, kako je istakao Andrej Bajuk, ministar finansija Slovenije koja je predsjedavajući u EU do kraja ovog mjeseca, “poreska politika nije odgovarajući instrument za rješavanje problema te vrste”.
Poskupljenje prehrambenih proizvoda je i glavna tema samita Ujedinjenih nacija o hrani koji je počeo u Rimu, a kojem prisustvuju lideri više od 40 zemalja svijeta.
Cijene osnovnih namirnica, kao što su riža, soja i pšenica, porasle su u posljednje tri godine 83 odsto i učinile ih nedostupnim za najsiromašnije u svijetu, navode eksperti UN.
Evropska uprava za ispravnost hrane smatra da bi EU zbog sadašnje prehrambene krize u svijetu trebalo da ukine zabranu korišćenja životinjskih otpadaka u ishrani svinja i živine kako bi se žitarice mogle preusmjeriti ka milionima gladnih u svijetu.
Direktor Uprave Patrik Vol se zapitao da li je “moralno ili etički korektno” hraniti žitaricama životinje u vrijeme svjetske prehrambene krize i ukazao da ne postoje naučni razlozi za zadržavanje te zabrane.
Zabrana korišćenja životinjskih otpadaka uvedena je po izbijanju krize s “kravljim ludilom” (BSE) u Britaniji 1996. godine, kada je ta bolest povezana s hranjenjem stoke životinjskim produktima. Vol smatra da je sada bezbjedno ukinuti tu zabranu.
Evropska komisija razmatra mogućnost odobravanja ishrane svinja živinskim otpacima i živine svinjskim mesom kako bi se spasli farmeri od kupovine skupih žitarica, za šta je zatražila savjet profesora Vola. On je za londonski list “Tajms” izjavio da cijene sojine sačme i žitarica “probijaju plafon” i istovremeno se zapitao da li je moralno i etički korektno uništavati tu hranu kada ljudi u svijetu gladuju.
Britanska vladina Agencija za ekološka, prehrambena i seoska pitanja (DEFRA) je saopštila da o tome očekuje zvaničan stav Agencije EU za prehrambene standarde.
“Podržaćemo taj prijedlog samo ako dobijemo zadovoljavajuće uvjeravanje da ne postoji rizik po ljudsko zdravlje i da se sprovode odgovarajuća i efikasna testiranja kako bi se kontrolisalo korišćenje takvih proteina u ishrani svinja i živine”, saopštila je DEFRA.
Britanski premijer Gordon Braun je rekao da bi prehrambena kriza trebalo da bude jedna od glavnih tema samita grupe osam najrazvijenijih zemalja svijeta idućeg mjeseca u Japanu. On smatra da plan povećanja proizvodnje biogoriva u EU treba preispitati.
Humanitarne organizacije u svijetu su pozvale na pokretanje hitne akcije vezane za liberalizaciju svjetske trgovine, ciljeve proizvodnje biogoriva, genetski modifikovane usjeve i ukazivanje finansijske pomoći siromašnima.
Statistički podaci pokazuju da su cijene prehrambenih proizvoda u EU od 1996. povećane 31 odsto. Mlječni proizvodi su poskupjeli 14,9 odsto širom Unije i 15,7 odsto u Britaniji. Jestivo ulje u EU poskupjelo 13,2 odsto, a hljeb i žitarice 10,7 procenata.
Rastuće cijene hrane i nafte dugoročan problem
