SARAJEVO, Dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muris Čičić rekao je danas da se svjetska ekonomija nalazi u neobičnom periodu i da BiH ne može uticati na iznalaženje novih resursa i na svjetske cijene hrane, ali da u okviru svojih granica može učiniti više nego što se trenutno radi.
Čičić je na okruglom stolu o temi “Kriza svjetske ekonomije” istakao da su se na početku 21. vijeka očekivali znatno uređeniji odnosi i uravnoteženiji razvoj privrede u svijetu, ali da se dogodila nestašica hrane, enormni skok cijena osnovnih namirnica u svijetu i da je već u pitanju egzistencija velikog broja ljudi.
“Na početku 21. vijeka dovedeno je u pitanje sve ono što je do sada činilo temelje svjetske ekonomije i sada je pitanje šta će iz svega ovoga proizaći i kako će čovječanstvo uspjeti prevazići krizu”, rekao je Čičić i dodao da će inflacija, ako do nje dođe, ugroziti cijelu svjetsku ekonomiju.
On je naglasio da cijena energenata značajno ugrožavaju ekonomsku stabilnost i rast, a da kriza hipotekarnih kredita dovodi u pitanje održivost finansijskog sistema, i dodao da su razlozi ovakve krize višestruki.
Čičić je rekao da je rješenje svjetske ekonomske krize u makroekonomskom menadžmentu i da su EU i SAD počele značajnu saradnju u pogledu kursa dolara, platnog deficita, dok se kreditna kriza pokušava ublažiti.
Prema njegovim riječima, teško je reći da le će ovaj trenutak uspješno biti prevaziđen.
Predsjendik Spoljnotrgovinske komore BiH Milan Lovrić rekao je da BiH nije u prvom ešalonu zemalja na koje se odražavaju dešavanja u svjetskoj ekonomiji, ali i da ne uspijeva da zauzme dobru poziciju u krugu u kojem djeluje njena ekonomija.
“Promjene oko nas su puno brže nego u BiH i to je jedini problem na koji mi možemo uticati. Ostale stvari su objektivnost”, rekao je Lovrić i dodao da BiH jedino može prilagoditi unutrašnje odnose interesima privrede koja će moći da bude dio regionalne priče.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet je naglasio da je svjetsku krizu uzrokovalo loše ekonomsko upravljanje.
“SAD, kao zemlja koja je kolijevka liberalnog kapitalizma, ima poteškoće u upravljanju ekonomijom i regulaciji spoljnog sistema, ali, s obzirom na njen uticaj na globalnu ekonomiju, takvi problemi se onda prelivaju na druge zemlje svijeta”, rekao je Domazet.
On smatra da je u svijetu trenutno najveći problem politička nestabilnost izazvana ratnim žarištima i krizama koje smanjuju poslovni optimizam, prije svega u SAD i drugim razvijenim zemljama.
“Posljedice finansijske krize biće razorne, prije svega za ekonomiju SAD, a svakako će imati loše refleksije na globalnu ekonomiju”, rekao je Domazet i naglasio da je vrlo brzo moguće postići oporavak, jer postoji veliki obim slobodnog kapitala tako da investicije treba usmjeriti u proizvodnju.
Okrugli sto organizovao je Ekonomski fakultet u Sarajevu u saradnji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo i Društvom ekonomista BiH.