BANJALUKA, Od 1994. godine, do kraja juna 2006. godine, strane kompanije i poslodavci uložili su u RS skoro tri milijarde maraka, tačnije 2.938.752.000 što je 52,6 odsto od ukupnog ulaganja u BiH za ovaj period, podaci su Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Otvoreno je 168 stranih preduzeća iz 16 zemalja svijeta, a čak 105 ih je iz Srbije. Nijedna od ovih firmi, prema podacima Poreske uprave RS, ne posluje kao fiktivna i uredno izmiruju sve svoje obaveze.
Da je manji bh. entitet i uspješniji odnosno privlačniji za ulaganja, potvrđuje i podatak da je u prošloj godini u Srpsku ušlo više od 90 odsto ukupnih stranih investicija.
Najviše novca stiglo je iz Srbije, prvenstveno zahavljujući Telekomu Srbija, koji je za 646 miliona evra, kupio Telekom Srpske, dok je ruski “Njeftegazinkor” za 121 milion maraka kupio naftnu industriju RS.
Ekonomista Rajko Tomaš kaže da Federacija BiH zaostaje u pogledu investicija za RS jer još nije privatizovala telekom operatere, ali da i bez te činjenice, Srpska ima mnogo povoljniji poslovni ambijent, zbog čega je privlačnija za strane investitore.
– Prema ocjenama međunarodnih institucija, RS je više posvećena ekonomskim reformama koje podržavaju ekonsmski razvoj, kao što je reforma poreskog sistema. Takođe, unaprijeđeno je tržište kapitala i pojednostavljena procedura registracije preduzeća – kaže Tomaš.
Pravilo stranaca je, kaže on, da ulažu u one oblasti gdje vide najveći profit, a ne u grane koje su prioritet u razvojnom programu zemlje u koju dolaze. Tako je, kaže Tomaš, trgovina jedna od najpopularnijih grana među strancima u Srpskoj.
Od ukupnog iznosa ulaganja u BiH u proteklih 12 godina, na bankarstvo i finansijski sektor otpada 229.998.300 maraka, dok ostatak većinom otpada na proizvodnju u kojoj dominiraju grane s malim vremenom obrta kapitala, a to su drvna i prerađivačka industrija za koju je obezbijeđeno tržište u zemlji i inostranstvu. Veoma popularna jeste i trgovina.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, Milan Grubač, kaže da je veće prisustvo stranih preduzeća u RS i BiH dobra vijest i dokaz da se domaće tržište mijenja, ali da ih i dalje nema dovoljno.
On smatra da najviše šansi za dodatna širenja strani poslodavci imaju u oblastima prerađivačke industrije, odnosno u metalskoj, hemijskoj i prehrambenoj industriji, koje su poslije rata doživjele najveći kolaps.
Izvršna direktorka Privredne komore RS, Dragica Ristić, pozdravlja prisustvo stranih poslodavaca u RS, iako samo osnivanje firme stranog lica ne mora značiti da je to ulaganje u smjeru tazvoja RS.
– Ako je strani ulagač došao da regsitruje firmu, kako bi izvezao sirovine ili poluproizvode, onda to nije nešto što treba da podržimo. Mi ćemo uraditi analizu kako bismo došli do podataka o firmama koje to rade. Komora priželjkuje što više stranih ulagača, ali u proizvodnju i grinfild investicije – kaže Dragica Ristić.
Od Srbije do Kine
Od 168 stranih poreduzeća u RS, najviše ih dolazi iz Srbije, čak 105, dok ih je 24 iz Slovenije, osam iz Hrvatske, a sedam iz Kine. Tu je šest preduzeća iz Crne Gore, po tri iz Austrije i Njemačke, po dva iz Italije, Austrije i Norveške, te po jedno iz Litvanije, Kanade, Francuske, Češke, Danske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Fokus