ZAGREB, Jaja će imati kodove, a meso govedi označavaće se u potpunosti tako da kupac tačno zna prijeklo i način uzgoja svakog dijela mesa. Takođe, svaka farma pratiće se satelitima. Izmjena Pravilnika o kakvoći jaja u kojoj se navodi da sva kokošja jaja A klase, dakle ona namijenjena kupcima, moraju imati podatak o tome na koji je način kokoš koja ga je snesla uzgojena, zatim kraticu države porijekla te broj proizvođač, 1. januara stupila je na snagu, piše Jutarnji list.
Rok koji je proizvođačima dan za prilagođavanje novim standardima ističe krajem ovog mjeseca, a sva jaja koja u trgovinama nakon tog datuma ne budu bila označena u skladu sa standardima EU biće uklonjena iz prodaje.
Prvi broj koda odnosi se na način uzgoja i držanja – nula je znak za ekološki uzgoj, jedinica za ”slobodni uzgoj”, a ako je kokoš živjela u kokošinjcu, jaje će imati broj dva. U najvećem broju slučajeva jaja u hrvatskim trgovinama imaju broj tri, što znači da je kokoš bila uzgojena i držana u kavezu.
Drugi dio koda kratica je za zemlju porijekla: HR je kratica za Hrvatsku, a ako jaje dolazi iz zemlje koja nije članica EU, moralo bi imati sličnu kraticu. Posljednji slijed brojeva predstavlja broj proizvođača. Ako se potrošaču dogodi da u trgovini kupi pokvareno jaje ili od jaja dobije neku bolest, po tom će broju nadležne službe lako pronaći s koje je farme jaje pristiglo.
EU postavlja uslov da sva goveda u Hrvatskoj moraju biti označena, a promet njima praćen u skladu sa standardima EU-a. Isto treba početi sa svinjama, ovcama i kozama. Takođe sva seoska domaćinstva s više od dvije svinje moraju biti unesena u registar farmi.
Registar se počeo stvarati u junu prošle godine, a koordinate geografske širine i dužine svake farme unose se putem satelita i GPS uređaja.
U Ministarstvu poljoprivrede Hrvatske procjenjuju da će to mjerilo biti ispunjeno najkasnije do maja ove godine, a na projekat je od 2003. potrošeno oko 10 miliona kuna.
”Ispunjavanjem ovih mjerila postići ćemo mnogo veću zdravstvenu sigurnost i ograničiti prodaju životinja na crno. One farme i životinje koje ne budu registrovane, ostaće izvan sistema”, rekao je Nikša Barišić, načelnik Odjela za organizaciju veterinarske službe i označavanje životinja Ministarstva poljoprivrede Hrvatske.
Krajnji je cilj stvoriti sistem koji omogućava kontrolu životinja od farme do klaonice i, poslije, do malih paketića mesa u trgovinama i mesnicama.
U računarskom sistemu na demonstraciji u Hrvatskom stočarskom centru pronalazimo kravu po imenu Jagoda. U računaru je cijeli njezin život: datum kad je oteljena i upisana u registar, broj pod kojim je uvedena na kojoj je farmi boravila, podatak da joj je otac bio njemački bik Aladi, a majka hrvatska simentalka Olga. I na kraju datum “razduživanja”, odnosno odvođenja na klanje.
Drugi dio računarskog sistema djeluje kao da, kada se neka životinja, primjera, razboli, u programu se jednim klikom miša može pronaći satelitska snimka farme na kojoj se ona nalazi i program prikazuje susjedne farme u krugu od 3 i 7 kilometara, piše Jutarnji list.