BANJALUKA , Cijene akcija preduzeća na Banjalučkoj berzi prošlog mjeseca su imale najveći pad među berzama u regionu koje su, pak, uglavnom smirile svoj vrtoglavi ponor sa početka godine.
Banjalučki indeks najlikvidnijih preduzeća u RS, BIRS, u februaru je izgubio na vrijednosti osam procenata, što je skoro duplo veći pad nego što je doživio prethodni mjesec.
Sa druge strane, glavni indeks Sarajevske berze SASX-10 prošli mjeseci je pao četiri odsto, što je, ipak, dosta blaže potonuće u poređenju s januarom kada je bio u minusu za čak 13,4 odsto.
Ako se posmatra učinak u prva dva mjeseca 2008. godine, onda se može vidjeti da su svi berzanski indeksi na prostoru bivše Jugoslavije zašli u minus, s tim da su svi, osim Banjalučke berze, daleko lošije rezultate imali u januaru. Sarajevski i banjalučki indeksi su dvomjesečno pali za 16,9 odsto, odnosno 12,3 odsto, pa je od njih lošije prošao samo zagrebački indeks Crobex, koji je zašao u crveno za 18,8 odsto.
Berzanski analitičari i investitori smatraju da se pesimizam u cijelom regionu može povezati s krizom na globalnom finansijskom tržištu, s tim da su bh. indekse dodatno na dolje povukli specifični unutrašnji problemi.
“Postoji više razloga za pad berzanskih indeksa. Jedan od njih je kriza na svjetskom tržištu, zatim, niska likvidnost našeg tržišta, slabiji rezultati poslovanja domaćih akcionarskih društava, te problemi u vezi s privatizacijom. Kada se sve to sabere, onda sadašnje stanje ne treba da čudi”, kaže Velimir Zdjelar, direktor banjalučkog Društva za upravljanje investicionim fondovima “Advantis Capital Management”.
Najblaži pad vrijednosti u regionu prošlog mjeseca su imali indeksi Makedonske i Montenegro berze MBI-10 i MOSTE od tek 0,7, odnosno 0,8 odsto. Nešto lošije, sa minusom od 1,2 i 1,9 odsto su prošli crnogorski indeks NEX20 i slovenački SBI20, dok je u beogradski Belex-15 upao u crveno za 3,3 odsto. Posmatarajući kretanja u prva dva mjeseca može se uočiti da se prosječni padovi cijena listiranih akcija kreću od 8,8 odsto u Makedoniji do pomenutih 18,8 odsto u Hrvatskoj.Nezavisne n.