GRADIŠKA, Jovan Kondić sa Poljoprivrednog instituta iz Banjaluke rekao je da je proizvodnja uljarica u Republici Srpskoj (RS) mala i nedovoljna iako postoje povoljni klimatski uslovi za veću proizvodnju i prinose.
“Nije nam dovoljno uređeno zemljište, a na oko 40 odsto obradivih površina se ne sije, najviše u brdskom području, jer tamo nema nosioca proizvodnje, odnosno zemljoradničkih zadruga”, rekao je danas Kondić u Goraždu na sastanku proizvođača uljarica sa predstavnicima prerađivača.
U organizaciji Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore regije Banjaluka, sastanku su prisustvovali proizvođači soje, uljane repice i suncokreta sa predstavnicima Poljoprivrednog instituta iz Banjaluke, predstavnicima prerađivača “Bimala” iz Brčkog i preduzeća “Pinuspro” iz Šamca.
Na sastanku je razgovarano o stanju i mogućnostima proizvodnje uljarica na području opštine Gradiška.
Prema riječima Kondića, “Bimal” uvozi oko 80 odsto potrebnih sirovina, a u RS pod uljaricama je samo oko 6 000 hektara.
“U svijetu se daje veliki značaj uljaricama zbog proizvodnje bioenergije i biodizela, a ako nemamo proizvodnju uljarica, prije svega uljane repice, nemamo ni proizvodnju biodizela”, rekao je Kondić.
Pomoćnik generalnog direktora za poljoprivrednu politiku “Bimala” iz Brčkog Ševal Suljkanović rekao je da je interes ove fabrike da se omogući proizvodnja bar 50 odsto sirovina na području BiH.
On je dodao da je “Bimal” počeo sa kreditiranjem proizvodnje posredstvom repromaterijala, a kao siguran otkupljivač, partner je organizatorima proizvodnje za soju, suncokret i uljanu repicu.
“Proizvođači treba da primjenjuju struku i nauku radi kvalitetnijih prinosa, da kreditiranjem i sigurnim otkupom stimuliše poljoprivrednike, a država treba da podsticajnom politikom značajnije stimuliše proizvodnju uljarica”, naglasio je Suljkanović.
Sekretar Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju regije Banjaluka Jovanka Saletić rekla je da se ovakvi skupovi organizuju tamo gdje postoje uslovi za proizvodnju uljarica, a biće organizovani i u Srpcu, Laktašima, Kozarskoj Dubici i Prnjavoru.
