BANJALUKA – Prvi mjesec primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi (CEFTA) BiH je donio deficit u razmjeni sa zemljama ovog područja od 216 miliona KM.
Iako se radi o početnom periodu primjene CEFTA, koji je u BiH na snagu stupio 22. novembra prošle godine, podaci Zavoda za statistiku BiH, pokazuju da smo u decembru prošle godine u trgovini sa najvećim partnerima Hrvatskom i Srbijom nastavili negativan trend i ušli u veliki minus.
Najveći dio spoljnotrgovinskog deficita otpada na Hrvatsku, s kojom je BiH ostvarila negativan saldo od 151,58 miliona KM, dok je suficit Srbije u trgovini s nama dostigao vrijednost od oko 73,43 miliona KM.
I dok nastavak višegodišnjeg negativnog trenda u trgovini sa zapadnim i istočnim susjedima i ne čudi, iznenađujuće je da je BiH u trgovinskom deficitu i sa Makedonijom od tri miliona KM.
S druge strane, suficit BiH je ostvarila u trgovini sa Crnom Gorom, Albanijom, Moldavijom i Kosovom, u čije ime je potpisnik CEFTA Misija Ujedinjenih nacija.
Najbolji rezultat na tržištu CEFTA ostvaren je sa Crnom Gorom, gdje je suficit BiH iznosio 8,14 miliona KM, a slijede Kosovo sa 3,4 miliona, Albanija sa 519.852 i Moldavija sa kojom smo i najmanje trgovali i ostvarili suficit u iznosu od 189.009 KM.
BiH je sa primjenom CEFTA počela 22. novembra prošle godine.
Osnovni cilj ovog sporazuma je uspostavljanje slobodne trgovine i umanjenje velikog broja međudržavnih sporazuma o slobodnoj trgovini i otklanjanje barijera u trgovinskoj razmjeni koji su postojali između sadašnjih zemalja članica.
Uoči ulaska u ovu asocijaciju mnogi analitičari i predstavnici vlasti vidjeli su šansu za poboljšanje loše trgovinske slike BiH sa članicama CEFTA.
Komentarišući učinak bh. privrede u prvom mjesecu primjene CEFTA, ekonomski stručnjaci kažu da u kratkom roku nije moguće napraviti veliki pozitivan pomak.
“BiH je i prije primjene CEFTA najviše uvozila iz zemalja regiona, a u kratkom periodu, koji je prošao od početka primjene CEFTA, nismo se mogli lako riješiti visokog stepena zavisnosti od uvoza iz tih država”, izjavio je Duško Jakšić iz Ekonomskog instituta Banjaluka.
I pored loših prvih rezultata, on smatra da je CEFTA neophodan vid organizovanja i dobar predulaz za privredu BiH za mnogo zahtjevnije tržište Evropske unije.
“Nijedna zemlja, sa izuzetkom baltičkih država, nije pristupila EU a da nije nekoliko godina bila u CEFTA. Moramo prekinuti s pričama o tome da je CEFTA nepovoljan okvir, jer nam ona otvara mogućnost da izađemo na šire tržište.
Ali ovaj sporazum moramo ozbiljno da shvatimo, s primarnim naglaskom na rješavanje problema niske konkurentnosti naših roba”, ističe Jakšić.
U Zavodu za statistiku BiH kažu da je naš hendikep da već godinama trgujemo s malim brojem zemalja i da naša preduzeća ne osvajaju nova tržišta. Nezavisne N.