BANJALUKA, Stupanje na snagu Sporazuma o centralnoevropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA) neće dovesti do povećanja uvoza u BiH, jer je domaće tržište već nekoliko godina skoro u potpunosti liberalizovano, u intervjuu za Nezavisne N. tvrdi Slobodan Puhalac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Puhalac kaže kako je BiH spremna za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, te da se ubrzano radi na pripremi legislative i usvajanju standarda koji bi omogućili izvoz bh. proizvoda na evropsko tržište.
NN: Da li se već osjete efekti primjene CEFTA na teritoriji BiH?
PUHALAC: To u ovom trenutku nije moguće reći. Ako se zna da je CEFTA za BiH stupila na snagu 21. novembra ove godine, onda čak i da je bilo drastičnih efekata oni ne bi mogli biti evidentirani u tako kratkom roku. Osim toga, CEFTA ne uvodi tako značajne novine u odnosu na mrežu bilateralnih ugovora, tako da će se pravi efekti CEFTA pokazati tek u dužem vremenskom roku.
NN: Da li su domaći privrednici spremni i svjesni mogućnosti koje im nudi članstvo BiH u CEFTA?
PUHALAC: To bi trebalo pitati privrednike. Mada je moj generalni osjećaj da nisu u dovoljnoj mjeri ni spremni ni obaviješteni, posebno u dijelu koji se tiče dijagonalne kumulacije porijekla i koji u suštini otvara značajan prostor za djelovanje.
NN: Kako će se potpuna otvorenost tržišta odraziti na domaću privredu?
PUHALAC: Pristupanjem CEFTA, privreda BiH u suštini neće biti više otvorena nego što je bila do sad. BiH je već kod bilateralnih ugovora liberalizovala praktično najveći dio svoje trgovine, tako da se stupanjem na snagu CEFTA realno ne može očekivati značajniji porast uvoza, isključivo kao rezultat stupanja na snagu odredbi CEFTA.
NN: Je li BiH spremna za primjenu Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji sa EU?
PUHALAC: BiH je spremna za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i ubrzano se radi na pripremi legislative i usvajanju standarda koji bi omogućili izvoz bh. proizvoda na evropsko tržište.
NN: Koje će mjere vlasti BiH poduzeti kako bi pomogle u jačanju konkurentnosti domaćih kompanija i nastupa na evropskom tržištu?
PUHALAC: S obzirom na ustavna ograničenja Ministarstvo nema mogućnosti za intervencije u pravcu direktne podrške privrednim subjektima. Nadležna entitetska ministarstva i agencije u entitetima, u okviru svojih mogućnosti, već provode značajne aktivnosti na pružanju podrške domaćim preduzećima, kao što su subvencije poljoprivredi od strane ministarstava poljoprivrede, podrška malim i srednjim preduzećima od strane federalnog Ministarstva preduzetništva i razvoja, te Republičke agencije za razvoj RS. Tu je i podrška Ministarstva privrede, energetike i razvoja RS preduzećima na uvođenju ISO standarda kvaliteta i CE znaka, te još niz aktivnosti. Istovremeno, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH će svakako u okviru svojih nadležnosti raditi na daljem unapređenju ukupnog privrednog ambijenta kroz modernizaciju legislative i uspostavu i jačanje odgovarajućeg institucionalnog ambijenta, poput uspostave izvoznog savjeta, agencije za promociju izvoza i slično.
NN: Treba li BiH uvesti zaštitne mjere za određene domaće proizvode ili privredne grane?
PUHALAC: Prvo, BiH još ima na snazi određene mjere zaštite domaće proizvodnje, koje je uvela 2005. godine. Drugo, sporazum kao i naše domaće zakonodavstvo definišu uslove za pokretanje uvođenja zaštitnih mjera. U ovom trenutku nije nam poznato da bilo koja grana privrede ima namjeru da pokrene takvu proceduru. Generalno treba biti veoma obazriv sa zaštitnim mjerama. Treba imati na umu da svaka zaštitna mjera znači zaštitu za jedan broj proizvođača, ali i skuplji proizvod za svakog domaćeg potrošača.