RIM, Financijsko bogatstvo domaćinstava u zemljama srednje i istočne Evrope dosegnuće u 2007. vrhunac s ukupnom vrijednošću od 718 milijardi evra, dok je prošle godine najdinamičniji rast zabilježen u Hrvatskoj, pokazala je u studija italijanskog bankarskog diva UniCredita.
Financijska imovina građana Hrvatske, mjerena udjelom u BDP-u, povećana je u 2006. za 11,5 odsto bodova u odnosu na 2005., zahvaljujući ponajprije brzom razvoju tržišta kapitala i s njim povezanih novih oblika štednje, uključujući ulaganja u penzijske fondove i životna osiguranja, ističu autori studije “Bogatstvo domaćinstava zemalja CEE i praćenje zaduženosti”.
U UniCreditu ističu i značajan jednokratni uticaj povrata duga penzionerima, napominjući da je financijska imovina građana u apsolutnom iznosu porasla čak 25,1 odsto.
Znatno su porasle i financijske obveze hrvatskih domaćinstava, 22,7 odsto u apsolutnom iznosu odnosno za 4,5 odsto bodova u udjelu u BDP-u, ponajprije zbog brzog rasta stambenih kredita.
Slična se kretanja bilježe i ove godine, ali uz ipak znatno umjereniji tempo rasta zaduženosti od oko 17 posto u apsolutnom izrazu, i to zbog zaoštravanja monetarne politike.
“Hrvatska domaćinstva se, uz slovenačka i češka, po svim pokazateljima (udjelima imovine, obveza, neto imovine u BDP-u, per capita imovini i obvezama) svrstavaju u sam vrh analizirane skupine srednjih i jugoistočnih evropskih tranzicijskih zemalja”, komentariše glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja.
Sa očekivanim daljnjim dinamičnim rastom štednje, ukupna bi financijska imovina stanovništva Hrvatske već iduće godine mogla premašiti godišnji bruto domaći proizvod zemlje.
U cijeloj regiji srednje i istočne Evrope ključni pokretači rasta bogatstva bili su privredni rast i poboljšani uslovi na tržištu rada te zasad ograničen uticaj krize na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova, tumače autori studije.
“Očekuje se da će 2007. godina biti još jedna rekordna godina za stvaranje financijskog bogatstva”, tvrdi Debora Revoltella, glavna ekonomistica za UniCredit grupu u zemljama srednje i istočne Evrope.
Ekonomski stručnjaci UniCredit grupe predviđaju da bi ove godine financijsko bogatstvo u zemljama obuhvaćenim studijom – Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Letoniji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Turskoj – trebalo dostići vrijednost od 718 milijardi evra. To je oko jedan odsto svjetskog bogatstva i 59 odsto regionalnog BDP-a, te je 20 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
“U nadolazećim godinama dobri izgledi u ekonomiji nastaviće podržavati akumulaciju financijskog bogatstva, iako s ponešto smanjenom dinamikom”, tvrdi Debora Revoltella iz UniCredita.
Rast financijskog bogatstva i dalje će znatno premašivati rast realne ekonomije, uz prosječnu godišnju stopu u 2008. od 14 odsto, procjenjuju u UniCreditu.