SARAJEVO, International Business Machines – IBM je najveća informatička kompanija u svijetu osnovana još davne 1911. godine u državi Njujork, SAD. Ovaj gigant za razliku od drugih kompanija, koje informatičkom tržištu nude samo hardver ili softver, svojom ponudom pokriva kompletno informatičko rješenje: tehnološki najnapredniji hardver i softver, te visokostručni kadar koji pruža sve informatičke usluge (sistem integraciju, savjetovanje, implementaciju end-to-end rješenja, održavanje, školovanje, …). Prvi IBM-ov forum u BiH “Ubrzajmo rast” u organizaciji IBM Slovenija (koji pokriva teritoriju BiH) okupio je brojne stručnjake iz oblasti IT-a. Jedan od njih je i Gregor Lončar, direktor Software Group pri IBM.
Kakvi su planovi softverskog tima IBM Slovenija za BiH?
Primarni fokus u softverskom odjeljenju IBM-a nam je edukacija postojećih i novih poslovnih partnera, da nauče kako optimalno implementirati našu programsku opremu. U svijetu je normalno da preduzeća svugdje u početku investiraju u softversku infrastrukturu, a kasnije u poslovna rješenja. Sad su se svi naši partneri i fokusirali prvenstveno na infrastrukturu, ali potrebno je da idu naprijed sa aplikacijama za poslovne procese, aplikacijama za arhiviranje, aplikacijama za međusobno sarađivanje ljudi u cilju nekog efikasnijeg rada. Za ove svrhe su zaduženi brendovi Lotus, Websphere, Information management, Rational i Tivoli. Trudimo se da dobijemo još dodatnih partnera za proširenje cijele prodajne mreže.
Kako biste uporedili IT industriju u BiH u odnosu na Sloveniju?
IBM-ov softver se u Sloveniji najviše upotrebljava u finansijskim sistemima, u vladinim institucijama, u proizvodnim preduzećima. Međutim, ako sada pogledam na trenutnu situaciju u BiH, prema IDC izvještaju, IT tržište se razvija, ali politička situacija dosta utiče na to koliko će biti investicija i implementacija u informatiku. To se na kraju odražava na poslovanje svih kompanija. S druge strane, imamo neke strane kompanije koje su već ovdje u BiH. One ulažu pošto im centrale nalože da implementiraju svoja rješenja ovdje u Bosni i na taj način dobijemo mogućnosti za implementaciju IBM programske opreme. IBM ima fokus na vladu i njene institucije, finansijske institucije, a u zadnje vreme ulazimo sa nekim dostupnim proizvodima i u manja preduzeća, u tzv. SMB tržište – small and medium business tržište. Sada u Sloveniji imamo inicijativu i sa Lotus 8 kampanjom i sa IBM Symphony projektom, sa otvorenim standardima koji krajnjem korisniku pružaju mogućnost izbora (Linux, Windows na serveru ili radnoj stanici). Polako idemo prema okruženju krajnjeg korisnika na radnoj stanici.
IBM Lotus Symphony su tri produkta (Documents, Presentations, Spreedsheets) koji su intuitivni za upotrebu i kompatibilni sa već postojećim dokumentima i u većini slučajeva mogu u cjelini zamjeniti dosadašnje Office aplikacije. Njihova upotreba je besplatna kako za kućni rad, tako i za školu i biznis. Moje mišljenje je da su ovi produkti (Lotus 8, Quicker, Sametime, Symphony) trenutno veoma interesantni i za BiH područje. Biznis partneri na takvim okruženjima podržavaju veoma dobra rješenja za dokumentacijske sisteme, arhiviranje dokumentacije, kao podrška poslovnim procesima i ostalo. Svakako, ne smijem da zaboravim i Tivoli i Websphere koji su isto u smislu podrške IT infrastrukturi (Tivoli) i podrške na novorazvijenim aplikacijama (Websphere i SOA arhitektura) veoma pristupačni produkti.
Kako vidite pristup rješavanja problema nelegalnog softvera u BiH, što je inače veliki problem svugdje u svijetu, a ne samo ovdje?
U IBM-u imamo odjeljenje koje se zove Compliance Team – koje je zaduženo da pravi tzv. provjere kod korisnika koji imaju dosta instaliranog IBM softvera i imaju potpisan odgovarajući ugovor sa IBM-om, čija sadržina uvijek uključuje pravo IBM-a da kontroliše broj licenci. IBM ima listu korisnika na kojem je evidentirano kojim softverom oni raspolažu. Compliance Team pravi na početku godine izbor pojedinačnih preduzeća kod kojih će uraditi provjeru tekućeg stanja broja licenci. IBM ima ugovor sa preduzećem KPMG da tehnički u ime IBM-a obavi provjeru u smislu broja i vrste licenci IBM programske opreme koju preduzeće upotrebljava.
IBM je napravio veliki korak pri izradi kompjuterske opreme Lotus. Šta zapravo nova varijanta sa imenom Lotus 8 omogućuje korisniku?
Ključna strategija IBM softvera je usmjerenje prema tzv. otvorenim standardima u softveru, to znači da podržavamo sve standarde koji su prihvaćeni od nezavisnih tijela koja se bazira na otvorenom standardu u softverskoj industriji. Neka preduzeća koja proizvode softver podržavaju otvorene standarde, a neka imaju svoje sopstvene standarde i njih žele na razne načine nametnuti svojim korisnicima. Ako imate rješenje koje se ne bazira na otvorenim standardima onda ste na neki način vezani na ovo rješenje (lock in), a ako imate rješenje koje se bazira na otvorenom standardu, onda možete da se vežete sa bilo kojim drugim rješenjem koje isto tako podržava otvoreni standard. Lotus 8 je tehnološki promijenjen i izgrađen na IBM-ovoj platformi otvorenog standarda (tzv. Eclypse) koji je IBM izradio na početku, a sad je IBM predao izvorni kod Eclypse otvorenoj grupi eclipse.org, koja dalje razvija rješenja na toj platformi.
U Sloveniji je pripremljen nacrt strategije Razvoja informacijskog društva. Da li bi on bio primjenjiv i u BiH?
U Sloveniji je bila izrađena strategija razvoja informacijskog sistema do 2010. godine u smislu gdje bi trebali da idemo u razvoju informacijskog sistema. Ova studija bila je napravljena za Ministarstvo za visoko školstvo, znanost i tehnologiju Slovenije. Fokus u ovoj strategiji razvoja je da Slovenija treba da ide u pravcu podržavanja otvorenih standarda. Fokus IBM-a kao sofverske kuće je već više godina na podržavanju otvorenih standarda kod svih svojih proizvoda koji dolaze na tržište. Sa otvorenim standardima se postiže bitno veća fleksibilnost i u državnoj upravi i u bilo kom preduzeću.
Koje su prednosti IBM-a nad konkurencijom?
Mislim da je prednost softverskog odjela IBM-a u toj strategiji koju ima od 1997. godine kada smo počeli sa Webspherom 1.0. Tek se od tad počela voditi stvarna strategija u tome šta hoćemo i gdje idemo, kao i šta želimo da uradimo. Mi kao IBM imamo fokus da izrađujemo softver za tzv. middleware, to je softver koji se negdje krije, ali je neophodan u pozadini. Poznati smo po veoma pouzdanoj softverskoj opremi koja može da podržave najintenzivnije servere, aplikacije, itd… To je u početku bila naša strategija (pouzdan softver baziran na otvorenim standardima) i tu još uvijek idemo u istom pravcu – dakle imamo podržavanje otvorenih standarda, korisnici imaju fleksibilnost, podržavamo middleware i tako pružamo IT odjeljenjima mogućnost za izgradnju inovativnog, fleksibilnog rješenja.
Druga stvar koja je dobro prihvaćena od strane korisnika i tržišta je da imamo multiplatformna rješenja. Dakle, kod našeg softvera, nezavisno od toga na kojoj platformi razvijate rješenja, bilo da je to notebook, desktop, server, unix server ili mainframe, rješenje može da se razvije na bilo kojoj krajnjoj platformi. To je princip Java platforme i podržavanja otvorenih standarda, pošto su okruženja za izvođenje na svim tim operativnim sistemima jednaka, i ako ta okruženja podržavaju te otvorene standarde onda i naše rješenje tamo može da se izvodi. IBM ima širok portfelj i paletu proizvoda koju korisnik može da upotrebljava.