KOZARSKA DUBICA, HPK iz Draksenića posluje na granici rentabilnosti. Fabrika punog naziva “Hemijska prerada kukuruza” još je u većinski državnom vlasništvu. Samim tim je uspjeh što ne grcaju u dugovima i isplaćuju plate. Nekoliko pokušaja privatizacije je propalo. Potencijalni kupac da bi ušao u preduzeće koje je izgubilo nekadašnje tržište i proizvodni program želi mnogo jasniju situaciju. Ograničavajući faktor je kvota za uvoz šećera u Evropsku Uniju.
“Postoji i problem oko proizvodnje sirovine na ovim prostorima. Oni žele da vide da postoji volja, da se organizuje ta proizvodnja. Mi to ipak sami ne možemo bez pomoći Vlade.”, kaže direktor Milan Kondić.
Okosnica proizvodnje u HPK danas je proizvodnja fruktoznog sirupa. Jednostavnije rečeno, dorađuje se sirovina, glukoza u fruktozu visokog kvaliteta. Koristi se u zaslađivačima čija je potrošnja, za razliku od nas, velika u zemljama EU. Sve što proizvedu kupuje italijanska firma Sedomil. Pogon je neprekidno u funkciji, a 140 radnika je naviklo na četvorobrigadni sistem. Prosječna plata kreće se od 600 do 650 konvertibilnih maraka.
“Plate su dobre zato što su redovne. Sada još nisu tako dobre da ne bi mogle biti bolje.”, kaže radnik Tomislav Krnjak, dodajući da očekuju da će plate pratiti rast troškova života.
Razmišljali su u HPK i kako da uštede toplotnu energiju koja značajno utiče na troškove proizvodnje. Umjesto mazuta investirali su u novi kotao na ugalj koji bi trebao da za 40% smanji dosadašnje troškove. U silosima i ove jeseni nude mogućnost skladištenja i sušenja žitarica. Ove godine za razliku od prethodnih nisu ulazili u zajedničku proizvodnju, njima neophodne sirovine, kukuruza.
“Došlo je od Vlade da se ništa ne sije dok se ne dodjele koncesije. Nama je bio rizik da ulazimo u zajedničku proizvodnju, ali u svakom slučaju, ako ne ove jeseni, ali na proljeće pokušaćemo sa većim robnim proizvođačima da ugovorimo proizvodnju kukuruza.”, kaže komercijalni direktor Vladimir Konjević.
HPK će garantovati otkup kukuruza, cijenu i obezbjediti repromaterijal. Pokušavaju da naprave novi iskorak, a kontakti sa Vladom kao vlasnikom, za sada ne daju prave rezultate. “Ako taj HPK zaista jeste strateški onda treba zajednički napraviti za ovo preduzeće mini strategiju. Tako bi vidjeli šta je naš interes i kako dati novu šansu. Mislim da ipak sami ne možemo.”, ističe direktor Milan Kondić.
U HPK očekuju da bi uskoro mogli dogovoriti proizvodnju aromatizovanih sirupa za tržište BiH i Srbije. Imaju ideju i da pokušaju sa proizvodnjom etanola, jer proizvodnja biogoriva svake godine u svijetu sve više dobija na značaju. Capital.ba
RS proizvodi glukozu za Italiju
