BEOGRAD, U Srbiji sada posluje 36 banaka, 2001. godine bilo ih je 86, da bi se već krajem 2002. broj sveo na 40. U Narodnoj banci kažu da će ih biti još manje. Ne zato što će neke propasti, već zbog toga što će se udruživati – velike će kupovati male. Najavljenim pripajanjima do kraja naredne godine biće ih 33.
Jedno je sigurno, bankama ne prijete stečajevi nego ukrupnjavanje. Za njihov opstanak presudno je kakve će usluge ubuduće nuditi i koliko će biti konkurentne.
Banke u Srbiji sada odlično prolaze, iz dana u dan otvaraju filijale, zapošljavaju mlade i školovane ljude i dobro ih plaćaju.
Banaka ima na svakom ćošku i u zemljama u okruženju. Stručnjaci procjenjuju da će se, baš kao i u Evropi, i kod nas nastaviti njihovo ukrupnjavanje. Zaoštriće se konkurencija, banke sa većim kapitalom će preuzimati tržište, pred kojima će male „baciti rukavice”. Tako je spajanjem HVB i Unikredit banke, ili Inteze i Sanpaolo, slika bankarskog tržišta regiona jugoistočne Evrope već znatno promenjena.
” Ukrupnjavanje banaka je neminovno i u Srbiji, ali će ići sporije”, ocjenjuje dr Đorđe Đukić. Potražnja za kreditima je još velika, pa se može tek za tri-četiri godine desiti gašenje filijala koje nisu rentabilne, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj.
Srbija se odlučila, dodaje Đukić, za munjevitu privatizaciju banaka, poput Hrvatske. Tako strane banke u toj zemlji drže 92 odsto tržišta. U Srbiji je među prvih 10 banaka osam u stranom vlasništvu, a dvije sa domaćim kapitalom – Komercijalna i AIK, koje drže 21,4 odsto tržišta.
” Konkurencija banaka u Srbiji još ne utiče na pad kamatnih stopa, osim kada je riječ o stambenim kreditima”, ukazuje Đukić. – Tako je u Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj. Ipak, kamate na kratkoročne kredite u Srbiji su više nego u tim zemljama.
Banke na svakom koraku
