BANJALUKA – Iako je bankarski sektor Republike Srpske pokazao visoku otpornost na globalne izazove, zbog visoke cijene novca na međunarodnom tržištu građani ne bi trebalo da očekuju značajniji pad kamatnih stopa u narednom roku.
Rekao je to u intervjuu za Glas Srpske direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput i osvrnuo se na to kako bi se rast euribora mogao odraziti na kredite u Srpskoj sa promjenljivom kamatnom stopom.
„Svega 13 odsto kreditnog portfolija odnosi se na kredite vezane za euribor. Povećanja će biti postepena i najizraženija od jula kada banke vrše usklađivanje kamatnih stopa. Ako euribor ostane na sadašnjem nivou, rast rata biće umjeren“, kazao je Šuput.
Podsjetio je i da je Agencija pravovremeno reagovala uvođenjem mjera za ograničenje rasta kamata na kredite vezane za euribor kako bi zaštitila domaće klijente od spoljnih šokova.
„Naš bankarski sektor pokazao je visok stepen otpornosti. Prethodna godina bila je veoma uspješna, zabilježen je rast bilansne aktive od oko 12 odsto, što znači da je sektor dostigao nivo od 12,5 milijardi KM. To jasno pokazuje da se globalni izazovi i neizvjesnosti nisu značajnije odrazili na stabilnost sistema. Agencija je u proteklih nekoliko godina preduzela više ključnih mjera, odnosno ograničili smo rast kamatnih stopa za kredite vezane za euribor, uvodili smo kontrolu isplate dobiti banaka radi očuvanja kapitala, kao i ograničenja ulaganja u inostrane hartije od vrijednosti, s ciljem da se sredstva prikupljena u Srpskoj usmjere u domaću ekonomiju. Sve ove mjere imaju za cilj ublažavanje spoljnih šokova i zaštitu klijenata“, rekao je on.
Odgovarajući na pitanje kakve su trenutne projekcije po pitanju kretanja kamatnih stopa, Šuput je rekao da ne očekuje značajniji pad kamatnih stopa u kratkom roku.
„Iako su ranije postojale procjene da će doći do njihovog snižavanja, globalne okolnosti su to usporile. Euribor se trenutno kreće oko 2,5 odsto i pokazuje blag rast. Realno je očekivati stabilizaciju, ali ne i značajnije pojeftinjenje kredita u skorije vrijeme. Razlog je što je cijena novca na međunarodnom tržištu i dalje relativno visoka, a banke u Srpskoj većinu sredstava obezbjeđuju iz domaćih depozita, koji su takođe poskupjeli“, rekao je Šuput.
Kazao je i da stopa nekvalitetnih kredita od oko 3,2 odsto ukazuje na dobru finansijsku disciplinu.
„Međutim, takav rezultat treba posmatrati s određenom dozom opreza. Istorijski niski nivoi mogu ukazivati da je dostignut minimum, te da su u narednom periodu moguća izvjesna kretanja naviše. Posebnu pažnju posvećujemo potrošačkim kreditima, koji su značajno porasli. Ukoliko dođe do promjena u ekonomskim uslovima, u tom segmentu mogu se očekivati blaga prilagođavanja“, istakao je on. Glas Srpske