BANJALUKA – Društvene mreže u posljednje vrijeme postale su virtuelna pijaca na kojoj pojedinci bez registracije djelatnosti i bilo kakve odgovornosti nude razne proizvode i usluge, što potvrđuju inspekcijske kontrole prilikom kojih su lani u Srpskoj izrečene 172 zabrane rada i kazne teške 335.000 maraka.
Kako su rekli iz Inspektorata Republike Srpske za “Glas”, u protekloj godini obavljeno je više od 300 ciljanih kontrola fizičkih lica koja su oglašavala prodaju različitih prodaja i usluga poput frizersko-kozmetičkih, zatim masaže, prodaju odjeće i obuće, ali i proizvodnju namještaja, stolarije i betonske galanterije.
“Nelegalan rad ima negativan uticaj na cijelu ekonomiju jednog društva, jer primarno nanosi štetu budžetu iz čijih sredstava se finansira zdravstvo, školstvo, izgradnja infrastrukture, ulaganje u privredu i drugo, što na kraju utiče na životni standard naših građana“, naveli su iz republičke inspekcije.
Ističu da s obzirom na to da je riječ o licima koja najčešće putem društvenih mreža nude proizvode i usluge, dokazivanje prekršaja podrazumijeva niz operativnih radnji na prikupljanju podataka i dokaza prije vršenja same kontrole.
“Suzbijanje sive ekonomije koja predstavlja nelojalnu konkurenciju poslovnim subjektima koji legalno rade, kontinuirano je u fokusu djelovanja Inspektorata Srpske. U 172 kontrole izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti jer je utvrđeno da fizička lica rade bez registracije te su im izrečene kazne u ukupnom iznosu od 335.000 KM“, poručili su iz Inspektorata.
Kako su naveli Zakonom o inspekcijama je upravo s ciljem obezbjeđivanja potrebnih alata za prikupljanje dokaza o neregistrovanom radu inspektorima omogućeno da se predstave kao korisnik usluge ili kupac robe.
“Inspekcija će i dalje preduzimati sve raspoložive mjere da bi suzbila neregistrovano obavljanje djelatnosti, koje predstavlja nelojalnu konkurenciju subjektima koji legalno rade i izmiruju obaveze prema radnicima i državi“, poručili su iz Inspektorata.
Iako se na društvenim mrežama mogu vidjeti brojni oglasi nepoznatih lica koja nelegalno nude različite proizvode i usluge, iz Inspektorata pojašnjavaju da o mnogima nije moguće pronaći bilo kakve podatke da bi im stali u kraj.
– U takvim okolnostima pod znakom pitanja su porijeklo i ispravnost proizvoda te u slučaju da dođe do oštećenja zdravlja ili materijalne štete, potrošači nemaju materijalni dokaz da je kupovina izvršena upravo od nekog konkretnog lica. Postoji rizik da se usluge pružaju u nehigijenskim uslovima, sporna je stručnost tih lica, kao i porijeklo i ispravnost proizvoda – zaključili su iz inspekcije.
Višestruko negativna posljedice
Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da rad na crno, posebno putem društvenih mreža, ima višestruke negativne posljedice po tržište i privredu.
“Svako ko nije registrovan i ne plaća PDV predstavlja direktnu konkurenciju onima koji posluju legalno, imaju prodajne objekte, plaćaju obaveze i kupcima nude određene garancije. To stvara neravnopravne uslove na tržištu”, rekao je Pavlović za “Glas”.
Prema njegovim riječima, poseban problem je i nedovoljna reakcija građana, koji u slučaju prevare često to ne prijavljuju nadležnim institucijama.
“Nešto izgleda izuzetno povoljno, ljudi to naruče, a onda se ispostavi da proizvod ne odgovara opisu ili nije ono što su očekivali. Ipak takvi slučajevi rijetko budu prijavljeni tržišnoj inspekciji ili policiji, što dodatno otežava borbu protiv sive ekonomije“, naglašava Pavlović i dodaje da inspekcijski organi ne mogu sami riješiti ovaj problem bez veće uključenosti potrošača. Potrebno je, kako kaže, da i sami budemo odgovorniji i da prijavljujemo prevare, jer niske cijene često kriju rizik.
“Ono što zvuči predobro da bi bilo istinito najčešće to i nije. Neophodan je oprez prilikom onlajn kupovine. Važno je javno ukazati na one koji se bave nečasnom prodajom, da bi bili zaštićeni potrošači i legalni privrednici“, zaključuje Pavlović.
Potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske Saša Trivić ističe za “Glas” da rad na crno, posebno u onlajn prostoru, predstavlja ozbiljan problem za legalne privrednike.
“Imamo situaciju da jedni plaćaju poreze i posluju u skladu sa zakonom, dok drugi to ne čine, čime se stvara nelojalna konkurencija. Zbog toga je neophodno da se inspekcije mnogo više bave ovim problemom“, naglašava Trivić.
Dodaje da je cijelo onlajn tržište u velikoj mjeri nedovoljno uređeno i da pored domaćih neregistrovanih prodavaca problem predstavlja i onlajn uvoz robe, posebno iz Kine, gdje proizvodi često budu naručeni bez plaćanja poreza.
“To dodatno ugrožava one koji legalno prodaju iste artikle i izmiruju sve obaveze. Neophodno je sistemsko rješenje na širem nivou. Mora biti uveden red u onlajn trgovini, kako u dijelu uvoza, tako i kada je riječ o prodaji putem platformi poput PIK-a i sličnih kanala”, zaključio je Trivić.
Iz Inspektorata Republike Srpske su poručili da njihov cilj nije primarno kažnjavanje, već registracija i legalizacija subjekata.
“Želimo da njihovo poslovanje uvedemo u zakonske okvire te ovim putem apelujemo na fizička lica koja obavljaju neregistrovane djelatnosti da ne čekaju dolazak inspektora, već da samostalno pokrenu proceduru legalizacije svog rada“, naveli su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove Srpske.