ARMONK – Dok mnogi tehnološki lideri upozoravaju da će vještačka inteligencija smanjiti broj početničkih radnih mjesta, američki tehnološki gigant IBM zauzima suprotan stav.
Kompanija osnovana još 1911, danas vrijedna oko 240 milijardi dolara, saopštila je da planira da „utrostruči zapošljavanje kandidata na početnim pozicijama, uz istovremeno redefinisanje samih poslova kako bi uključili rad sa AI alatima“.
Tržište rada posljednjih godina predstavlja izazov za generaciju Z. Stopa nezaposlenosti među mladim diplomcima iznosi oko 5,6 odsto, što je blizu najvišeg nivoa u više od decenije izvan perioda pandemije.
Istovremeno, pojedini izvršni direktori iz tehnološke i automobilske industrije upozoravali su da bi AI mogao značajno da smanji broj početničkih korporativnih poslova.
Međutim, u IBM-u smatraju da bi „isključivanje mladih talenata iz zapošljavanja dugoročno bilo pogrešno“.
„Kompanije koje će za tri do pet godina biti najuspješnije biće upravo one koje su u ovom trenutku udvostručile ulaganje u zapošljavanje početnika. Mi utrostručujemo zapošljavanje na početnim pozicijama, uključujući softverske developere i druge poslove za koje se tvrdi da ih AI može zamijeniti“, izjavila je Nikl LaMor, direktorka za ljudske resurse IBM-a.
Novi poslovi u eri vještačke inteligencije
LaMor priznaje da se mnogi zadaci koji su ranije definisali početničke pozicije danas mogu automatizovati. Zbog toga je IBM redizajnirao radna mjesta kako bi naglasak bio na AI pismenosti i radu sa klijentima, a ne na rutinskim zadacima.
Softverski inženjeri će, na primjer, manje vremena provoditi u osnovnom kodiranju, a više u komunikaciji sa korisnicima, dok će HR timovi više nadzirati rad čet-botova nego što će odgovarati na svako pitanje zaposlenih.
Prema njenim riječima, takav pristup gradi trajnije vještine zaposlenih i donosi veću dugoročnu vrijednost kompaniji. Kandidati koji pokažu inicijativu i razumijevanje AI-ja mogli bi imati prednost, posebno jer je, prema podacima LinkedIna, AI pismenost najbrže rastuća vještina.
Rizik od „izgubljene generacije“ stručnjaka
Smanjenje broja početnika može kratkoročno poboljšati finansijske rezultate, ali dugoročno stvara problem nedostatka srednjeg menadžmenta i skupljeg zapošljavanja.
Izvršni direktor IBM-a Arvind Krišna ovako vidi pristup IBM-a zapošljavanju:
„Mnogi govore o otkazima ili zamrzavanju zapošljavanja, ali mi radimo suprotno. Očekujem da ćemo u narednih 12 mjeseci zaposliti više diplomaca nego prethodnih godina.“
Širi trend u tehnološkoj industriji
IBM nije usamljen. U Dropbox-u smatraju da mladi radnici dolaze sa naprednijim AI vještinama od starijih kolega, dok kompanija Cognizant planira veće zapošljavanje diplomaca jer, kako navodi direktor Ravi Kumar, „AI je pojačivač ljudskog potencijala, a ne strategija zamjene ljudi.“
Sve to ukazuje na novu realnost tržišta rada: iako vještačka inteligencija mijenja strukturu poslova, kompanije koje žele dugoročni rast sve više shvataju da bez generacije Z nema ni budućih lidera ni održivog tehnološkog razvoja. Bonitet.com

