Zašto je Banjaluka zatrpana smećem?

BANJALUKA – Na ulicama Banjaluke smeće je sve češće pored, a ne u kontejnerima. Dotrajali i neupotrebljivi kontejneri vidljivi su gotovo u svakoj ulici. Dok se građani guše u prljavštini, a turisti okreću glavu od gomila smeća, Grad koji se nekada ponosio čistoćom, iz godine u godinu smanjuje sredstva za javnu higijenu i uporno ignoriše problem.

Upravo takvo stanje otvara ključno pitanje odgovornosti. Da li je za nečistoću zadužena „Čistoća“, koja održava higijenu ulica, ili Grad Banjaluka, koji već godinama nije nabavio veći broj novih kontejnera?

Posljednja značajnija nabavka kontejnera prije šest godina

Kontejnera je premalo, a postojeći, bez točkova, poklopaca i porđali su zreli za otpad. Svi će prvo prst uprijeti u gradsku Čistoću, ali izgleda da je odgovornost na drugoj strani. Grad, odnosno njen prvi čovjek Draško Stanivuković je dužan da nabavlja korpe, kante i kontejnere. Od kako je došao na vlast u prvom mandatu nisu nabavljani novi kontejneri, ne računajući donacije.

Posljednja značajnija nabavka zabilježena je prije šest godina, kada je „Čistoća“ obezbijedila 200 kontejnera za sam centar grada.

„U budžetu šest godina nije bilo sredstava za nabavku novih kontejnera, zbog čega je stanje u Banjaluci ovakvo kakvo jeste. Grad se u međuvremenu proširio, a postojeća komunalna oprema u centru koristi se svakodnevno“, rekao je direktor ovog preduzeća Aleksandar Bajić.

Na pitanja koja smo uputili Gradskoj upravi Banjaluka, dobili smo šture i nepotpune odgovore.

Odgovor na pitanje koliko je u posljednjih pet godina nabavljeno kontejnera nismo dobili, već samo podatak da je u prošloj godini stiglo njih 36, a kako saznajemo i njih su dobili na poklon.

Kada je riječ o planiranju budžeta, dostupni podaci pokazuju tek djelimičan pomak. U 2025. godini planirani budžet za nabavku komunalne opreme, koja obuhvata kante i kontejnere, iznosio je 75.000 KM. Za ovu godinu taj iznos je povećan na 100.000 KM.

„Kada je riječ o 2026. godini, planirana je nabavka kontejnera u iznosu od 100 hiljada KM, kao i projekti sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, koji se odnose na komunalnu opremu“, saopšteno je iz Gradske uprave.

Iako ove godine očekujemo povećanje budžeta za nabavku komunalne opreme, ne trebamo se nadati nekom većem napretku jer je cijena jednog većeg kontejnera 3.000 KM bez PDV-a, a manjeg oko 920 KM, a u planiranu nabavku komunalne opreme spadaju i klupe, korpe i slično.

Dodatni problemi

Problemi se, međutim, ne završavaju samo na budžetu. Iz „Čistoće“ upozoravaju i na neplanski postavljene kontejnere na zelene površine ili parkinge, što dodatno otežava održavanje grada.

Sve navedeno samo su dio problema upravljanja otpadom u Banjaluci, uz hroničan nedostatak reciklažnih dvorišta i nerazvijen sistem reciklaže.

Kao pozitivan primjer navode se podzemni kontejneri, kojih trenutno ima oko 50 na području grada. Njihovu izgradnju finansira investitor zgrade, dok je „Čistoća“ zadužena za njihovo pražnjenje.

Bajić: Nabavka kontejnera obaveza Grada

Prema riječima direktora „Čistoće“ problem se ne može riješiti bez kontinuiranih ulaganja.

„Apelujemo da se obezbijede sredstva za komunalnu opremu. Ugovorom sa Gradom jasno je definisano da mi vršimo uslugu pražnjenja za stanovništvo i pravna lica, dok je nabavka opreme obaveza investitora, odnosno grada Banjaluke“, rekao je Bajić.

Zbog takvog odnosa, dodaje „Čistoća“ nema ni ovlaštenje ni sredstva za nabavku nove opreme. Dodatni problem predstavlja i kabasti otpad koji građani često ostavljaju pored kontejnera.

Da je stanje nekada bilo drugačije, tvrdi Bajić, pokazuje i smanjenje budžeta za komunalne usluge. Kako kaže najveća ulaganja u javnu higijenu, komunalnu opremu i reciklažna dvorišta zabilježena su tokom mandata Dragoljuba Davidovića, kada se godišnje izdvajalo gotovo četiri miliona maraka. Nakon tog perioda, uključujući mandate narednih gradskih uprava, izdvajanja su značajno smanjena i godinama se kreću oko 2,6 miliona maraka.

„Zbog nedostatka sredstava i jasnih naloga, nemoguće je održavati nivo higijene kakav je postojao ranije. Uz to, Banjaluka je tada imala manje stanovnika i bila znatno manje opterećena urbanim i građevinskim aktivnostima“, naglasio je Bajić.

Iz naselja Motike odnijeli kontejnere, smeće po ulicama

Na katastrofalno stanje po pitanju javne higijene u Gradu sve češće upozoravaju i građani.

Bogdan Vukašinović iz naselja Motike kaže da su iz ovog naselja prije godinu i po dana odvezeni svi kontejneri kada je započeo haos koji traje do dan danas.

„Iz Grada su obećali da će smeće odvoziti, a da ga odlažemo tamo gdje su nekad bili kontejneri. Međutim to se uopšte ne poštuje. Smeće raznose životinje po ulici, a često se gomila i danima ga niko ne kupi. Definitivno najgora moguća odluka“, kaže on.

Pozivaju gradske vlasti da preispitaju svoju odluku, nabave nove kontejnere i vrate ih tamo gdje su bili stari kako ovo mjesto ne bi bilo jedna velika deponija.

Inače, Banjaluka bi uskoro mogla biti još prljavija s obzirom na to da su iz „Čistoće“ zaprijetili da će smanjiti odvoz smeća ukoliko ih iz Gradske uprave ne pozovu na razgovor o novim višim cijenama koje traže.

Banjaluka uskoro hladnija i prljavija