LJUBLJANA – Povećanje minimalne plate na 1.000 eura neto u Sloveniji neprihvatljivo je za poslodavce. Podržavaju redovno usklađivanje s inflacijom na temelju statističkih podataka, ali ne i na temelju procjena anketa i bez socijalnog dijaloga.
Kako su u saopštenju za javnost naglasile reprezentativne organizacije poslodavaca – Gospodarska komora Slovenije, Obrtničko-poduzetnička komora Slovenije, Gospodarska komora Slovenije, Udruga poslodavaca Slovenije i Udruga poslodavaca obrta i poduzetnika Slovenije, podržavaju redovno godišnje usklađivanje minimalne plate s rastom potrošačkih cijena.
Međutim, usklađivanje bi trebalo biti utemeljeno na službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, kako je propisano Zakonom o minimalnoj plati, a ne na temelju procjena anketa, što je osnova za novi izračun troškova života. Prema riječima poslodavaca, to je podložno znatnoj mjeri subjektivnosti.
„Oštro se protivimo najavi povećanja minimalne plate na 1.000 eura neto 1. januara 2026. godine, donesenoj bez socijalnog dijaloga“, napisali su u zajedničkom saopštenju za javnost.
Kako su objasnili, minimalna plata se prema zakonu usklađuje s inflacijom, a u predloženom slučaju ponovno se usklađuje prvenstveno s inflacijom odabrane hrane. To predstavlja dvostruko razmatranje inflacije, prema udrugama poslodavaca.
Predstavnici poslodavaca pozivaju se na službene podatke koji pokazuju da su minimalni troškovi života u posljednje tri godine porasli za otprilike 18 posto, inflacija za oko 10 posto, a minimalna plaća za gotovo 19 posto.
„To znači da je minimalna plaća već više nego realno usklađena. Predloženo povećanje bruto minimalne plate za više od 16 posto stoga nije u skladu s kretanjem troškova života i premašuje financijske mogućnosti mnogih tvrtki“, uvjereni su poslodavci u Sloveniji.
Kako je prethodno u zasebnom saopštenju za javnost upozorila Gospodarska komora Slovenije, najavljeno povećanje minimalne plate na 1.000 eura neto izaziva veliku zabrinutost u trgovini i gospodarstvu.
„Poslovno okruženje bi se zbog takvog predloženog povećanja dodatno pogoršalo, konkurentnost slovenskog gospodarstva bi nastavila slabiti, više cijene bi dovele do većeg odliva kupovne moći u inostranstvo, a preseljenje tvrtki izvan granica naše zemlje bi se još više ubrzalo“, napisali su u današnjem saopštenju za javnost.
Naglašavaju da tvrtke više nemaju rezervi, pa je neizbježno da bi se to povećanje gotovo u potpunosti odrazilo na više cijene roba i usluga.