BANJALUKA – Javnim parkiralištima i garažama u Republici Srpskoj ne upravlja se efikasno, planski ni transparentno, pokazuje revizija učinka Glavne službe za reviziju javnog sektora RS za period od 2021. do 2024. godine.
Umjesto uređenog sistema koji bi odgovarao rastu broja vozila i potreba građana, lokalne zajednice parkiranje uglavnom svode na puku naplatu, bez jasnih pravila, analiza i dugoročne strategije.
Revizija, koja je obuhvatila više gradova i opština, ukazuje na ozbiljne slabosti u gotovo svim segmentima upravljanja – od pravnog okvira, preko planiranja i praćenja, do kontrole prihoda i ulaganja.
Ključni nalaz revizije je da lokalne samouprave nemaju uspostavljen sistem upravljanja javnim parkiralištima, već se oslanjaju na parcijalna i često ad hoc rješenja.
Tako su revizori u najvećem gradu Republike Srpske utvrdili da gradske vlasti nemaju pouzdane podatke o popunjenosti parkirališta niti o stvarnim potrebama za dodatnim kapacitetima.
Bez obzira na to, odluke o zonama i cijenama parkiranja donosene su bez prethodnih analiza saobraćajnih tokova, opterećenja u centru grada ili alternativnih rješenja.
Revizija upozorava da grad ne raspolaže sveobuhvatnom analizom troškova i prihoda parkiranja, što dovodi u pitanje opravdanost postojećeg modela naplate.
U Bijeljini je, prema nalazima revizije, parkiranje uređeno nizom pojedinačnih odluka, bez strateškog dokumenta koji bi definisao ciljeve, razvoj kapaciteta i način upravljanja.
Revizori ističu da grad nema jasnu evidenciju o ukupnom broju parking mjesta, niti sistematsko praćenje njihove iskorištenosti.
„Posebno je problematično to što se ne procjenjuje da li postojeći kapaciteti zadovoljavaju potrebe građana, iako se broj registrovanih vozila konstantno povećava“, upozoravaju oni.
Doboj je jedan od gradova u kojem se parkiranje smatra značajnim izvorom prihoda, ali revizija pokazuje da se ti prihodi ne analiziraju u kontekstu stvarnih troškova održavanja i unapređenja infrastrukture.
Ne postoje podaci o tome da li se sredstva od naplate vraćaju u poboljšanje usluge ili služe za pokrivanje drugih budžetskih rashoda.
Revizori upozoravaju da takav pristup obesmišljava samu svrhu naplate parkiranja kao javne usluge.
U Gradišci su revizori utvrdili da nedostaju jasni kriterijumi za određivanje zona, kao i precizne evidencije o broju parking mjesta po zonama.
Takođe, stanje dijela parkirališta ocijenjeno je kao nezadovoljavajuće, uz lošu signalizaciju i nedovoljno obilježenih mjesta za osobe s invaliditetom.
U Istočnom Novom Sarajevu revizija je pokazala da parkiranje funkcioniše bez jasnog koncepta upravljanja.
Odluke se donose parcijalno, bez oslanjanja na podatke o saobraćajnim opterećenjima i potrebama stanovništva.
Revizori ističu da ne postoji dugoročno planiranje razvoja parking kapaciteta, iako se opština suočava sa rastućim pritiskom na postojeća parkirališta.
Zajednički problem svih analiziranih lokalnih zajednica je nepostojanje jedinstvenih standarda na nivou Republike Srpske.
Način upravljanja parkiranjem razlikuje se od grada do grada – negdje je nadležno javno preduzeće, negdje gradska uprava, a negdje se oslanja na privatne subjekte.
„Takav pristup stvara neujednačen sistem u kojem građani nemaju ista prava ni obaveze, zavisno od mjesta stanovanja“, piše u ovom dokumentu.
U završnom zaključku revizori konstatuju da jedinice lokalne samouprave ne upravljaju javnim parkiralištima i garažama na efikasan način.
Umjesto da parkiranje bude alat za upravljanje saobraćajem, smanjenje gužvi i unapređenje kvaliteta života, ono se svodi na fiskalni instrument bez jasnog javnog interesa.
Glavna služba za reviziju preporučuje unapređenje pravnog okvira, uspostavljanje pouzdanih evidencija, sistematsko praćenje podataka i donošenje odluka zasnovanih na analizama.
U suprotnom, upozoravaju revizori, gradovi će se i dalje suočavati s rastućim brojem vozila, većim gužvama i nezadovoljstvom građana – bez stvarnih rješenja na vidiku.

