NJUJORK – Novo istraživanje pokazuje da Facebook ugošćava veliku većinu prevara na društvenim mrežama, a kritičari tvrde da je razlog tome to što Meta daje prednost profitu u odnosu na zaštitu korisnika, navodi New York Post.
Interna dokumenta do kojih je došao Reuters pokazuju da je Meta prošle godine projektovala prihod od 16 milijardi dolara — oko 10% ukupnih prihoda — od oglasa povezanih s prevarama.
Stručnjaci navode da kompanija zabranjuje oglašivače tek kada njeni sistemi detektuju 95% vjerovatnoće prevare, dok sumnjivim kupcima istovremeno naplaćuje više cijene oglasa, sistem koji kritičari opisuju kao „plati da bi igrao“.
Bivša tužiteljka iz Kalifornije Erin West kaže da dokumenta dokazuju da su prevare „glavni izvor zarade“ za Metu.
„Saznanje da je Facebook svjestan ovoga i da toleriše takvu praksu — štaviše, da čak naplaćuje dodatne naknade najgorim prestupnicima — krajnje je skandalozno… Sama praksa je šokantna, nevjerovatna i neprihvatljiva.“
Podaci kompanije za prijavu prevara SafelyHQ pokazuju da se Facebook pominje u 85% prijava prevara koje identifikuju platformu, uz više od 50.000 do sada verifikovanih žalbi.
Izvršni direktor Patrick Quade kaže da je problem daleko veći: „Da bi 50.000 ljudi pronašlo nas i nezavisno dokumentovalo svoje gubitke, to implicira broj žrtava u desetinama miliona… Ovo nije ‘biranje primjera’ — to je prelijevanje sistemskog neuspjeha koji potvrđuju i interna dokumenta Mete.“
Jedna od žrtava, Brian Kuhn, izgubio je 70 dolara kupujući ploče sa lažne Facebook prodaje.
„Djelovalo je pomalo jezivo koliko su dobro poznavali moj ukus… Na neki način krivim i sebe, ali to ne opravdava Facebook što dozvoljava lopovima da vrebaju ljude.“
New York Post piše da su zakonodavci Josh Hawley i Richard Blumenthal zatražili saveznu istragu, navodeći:
„Izopačeno, Meta navodno naplaćuje više cijene za oglase za koje sumnja da su prevarantski — praktično uvodeći porez na prevare…“
Portparol Mete Andy Stone negirao je navode, poručivši: „Agresivno se borimo protiv prevara i obmana… Prevaranti su uporni kriminalci…“
Ipak, interni izvještaji Mete iz 2025. godine pokazali su da je kompanija bila uključena u trećinu uspješnih prevara u SAD-u i da je „lakše oglašavati prevare na Meta platformama nego na Googleu“.
Još jedna žrtva, Betty, koja je kupila falsifikovanu kozmetiku putem Facebook oglasa, opisala je način ciljanja platforme: „Svidi vam se jedna stvar ili pogledate nešto ili komentarišete jednu stvar i onda se ti oglasi pojave…
Neki su zaista uvjerljivi — lažni su, ali to u početku ne možete da primijetite.“
Quade upozorava da „lisica čak ni ne čuva kokošinjac — ona naplaćuje putarinu drugim lisicama da slobodno uđu… Meta sistem algoritamski zarobljava obične građane u e-trgovinske prevare…“
Consumer Reports i stručnjaci za javne politike tvrde da zaštitu Mete prema Sekciji 230 treba suziti, naročito kada je riječ o plaćenim oglasima. Kako Quade zaključuje: „Ne možete dozvoliti da kompanija koja profitira od kriminala bude ta koja je zadužena da ga zaustavi.“
Zerohedge

