BANJALUKA – Novim izmjenama Zakona o porezu na dobit Republike Srpske po hitnom postupku će biti ukinute poreske olakšice na prihod od kamate na dužničke hartije od vrijednosti koje emituje RS i njene lokalne zajednice.
Ovo zapravo znači da će investitori koji ubuduće budu kupovali obveznice RS ili njenih lokalnih zajednica na kamatu plaćati i 10 odsto poreza na dobit, čega su do sada bili oslobođeni.
U obrazloženju zakona navodi se da se u prethodnih deset godina u oporezive prihode nije uključivao onaj od ovih kamata, što je služilo kao podsticaj investitorima za kupovinu dužničkih obveznica, ali da su se sada okolnosti promijenile.
“Taj prihod je bio oslobođen poreza na dobit što je u tom periodu u tim fiskalnim i finansijskim okolnostima bio poreski podsticaj za kupovinu dužničkih hartija od vrijednosti. Međutim, finansijske i fiskalne okolnosti su u ovom momentu promijenjene i ova odredba ne predstavlja više podsticaj i ne utiče kupovinu dužničkih hartija od vrijednosti“, navedeno je u obrazloženju zakona.
Najveći efekat predloženog zakonskog rješenja očekuje od uključivanja u obračun poreske osnovice prihoda od kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta na dužničke hartije od vrijednosti koje emituje Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave u njenom sastavu.
“Naime, zakonskim rješenjem koje je na snazi od 1. januara 2017. godine, predmetni prihod se nije uključivao u obračun poreske osnovice. Od 2017. godine do 2024. godine navedeno oslobađanje je imalo za posljedicu gubitak poreskih prihoda u iznosu od 38,7 miliona КM. Ukidanjem gore navedenog oslobađanja doći će do povećanja prihoda budžeta Republike Srpske u iznosu od približno sedam miliona КM na godišnjem nivou“, navodi se u obrazloženju.
Pozadina ovog ukidanja poreske olakšice, prema mišljenju profesora na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marka Đoge, vjerovatno se krije u ubjeđenju da će se uspješno zaduživati na međunarodnom tržištu.
“U okviru političkih dogovora vlast RS se osjeća slobodnije da će se opet moći osloniti na međunarodno tržište kapitala. Posljednjih pet-šest godina, od kada se nalazimo u permanentnoj krizi, to nisu mogli da rade, čime se vršio pritisak na domaće vlasti. Sjećamo se i kada su kroz emisije obveznica na Londonskoj berzi i pozajmljivanje od Azerbejdžana ili nepoznatog finansijera pokušali to da zaobiđu. Meni sada djeluje da su vlasti sigurne i osokoljene da će moći bez spoljnih sankcija da izađu na međunarodno tržište“, objašnjava Đogo.
Kaže da je novac koji mi pozajmljujemo vrlo sitan u globalnim skalama, zbog čega vlasti vjerovatno misle da će ozbiljne velike institucije bez problema moći da nam ga pozajmljuju.
“Zato su izgubili potrebu da motivišu domaće investitore da ulažu u obveznice kako je to bilo ranije. Tako su ranije gubili dio poreza na dobit kojim bi našli izvore za punjenje budžeta. Sada kada mogu da nađu sredstva na drugoj strani, nemaju potrebe da se odriču ovog dijela punjenja budžeta“, kaže Đogo.
Direktor brokerske kuće “Advantis Broker” iz Banjaluke Branko Kecman kaže da ne može ulaziti u potencijalne razloge i motive za izmjene ovog zakona, ali smatra da je ukidanje povlastice generalno loša ideja.
“Ne znam što to rade, meni su oni nerazumljivi, ali po mom mišljenju, trebalo bi da se ukine potpuno porez na dobit na hartije od vrijednosti. Vidim da rade suprotno. Mislim da postoji potreba da se stimulišu domaći investitori, a to se radi tako što se ukine porez na investiranje“, kaže Kecman.
Govori da bi bilo logično stimulisati domaće stanovništvo i privredu da investiraju u hartije od vrijednosti, a jedan od načina da se učini jeste da se oslobode poreza na dobit.