Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Pogledajte unutrašnjost zgrade u Brčkom koju je Vlada RS platila 36 miliona maraka (FOTO/VIDEO)

    9. Februara 2026. — 16:26

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Obrenka Slijepčević ne haje za Karapetrovićeva upozorenja

    9. Februara 2026. — 14:28

    Prosječan kvadrat stana u Banjaluci skoro 4.000 KM

    9. Februara 2026. — 12:01
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Sarajevo-gas odbacio ponudu turske kompanije, za gasovod od milijardu maraka

    9. Februara 2026. — 11:23

    Kinezi u Srbiji grade solarni park od 200 miliona evra

    9. Februara 2026. — 09:00

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Promet na Banjalučkoj berzi preko 99.000 KM

    9. Februara 2026. — 15:15

    Udruženje ekonomista RS SWOT nagradilo najboljeg studenta

    9. Februara 2026. — 13:16

    Njemačka ekonomija izgubila 940 milijardi evra

    8. Februara 2026. — 08:03

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Sarajevo-gas odbacio ponudu turske kompanije, za gasovod od milijardu maraka

    9. Februara 2026. — 11:23

    Kinezi u Srbiji grade solarni park od 200 miliona evra

    9. Februara 2026. — 09:00

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

    7. Februara 2026. — 14:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Dragijev alarm za cijelu Evropu

Dragijev alarm za cijelu Evropu

adminadmin9. Decembra 2025. — 13:151 komentar6 minuta čitanja
Ognjen Erić
Foto: Ustupljena fotografija

Piše: Ognjen Erić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci

Nakon što je prije više od jedne decenije svojom čuvenom izrekom uradićemo “sve što je potrebno” (whatever it takes) stabilizovao Evrozonu, bivši predsjednik Evropske centralne banke, Mario Dragi (Mario Draghi), ponovo zauzima centralno mjesto u evropskom ekonomskom diskursu. Njegov novi Izvještaj o budućnosti evropske konkurentnosti privukao je pažnju u ekonomskim krugovima, ne samo zbog sadržaja, već i zbog autoriteta autora. Vrijeme je pokazalo da je Dragi ličnost koja gotovo uvijek precizno prepozna ključne izazove u pravom trenutku.

Dragijeva poruka je jasna: Evropska unija se nalazi u ekonomskoj zoni velikog rizika. Trendovi koji određuju globalnu privredu mijenjaju se brže nego evropske politike, dok druge velike sile (prije svega SAD i Kina) ubrzano povećavaju tehnološki jaz.

Produktivnost kao srž evropskog zaostajanja

Jedan od centralnih naglasaka Dragijevog Izvještaja odnosi se na dugoročno usporavanje produktivnosti. Dok je realni dohodak po stanovniku u SAD-u posljednjih decenija rastao gotovo dvostruko brže nego u EU, evropska ekonomija ostala je vezana za sporije, tradicionalne modele rasta.

Veći dio razlike u realnom bogatstvu između EU i SAD-a objašnjava upravo sporijim rastom produktivnosti, odnosno realnu dodanu vrijednost po radniku. Spori rast novostvorene vrijednosti uzrokuje sporiji rast plata i investicija, a industrijski sektor postaje manje konkurentan.

Znanje postoji – kompanije i inovacije ne nastaju

Evropa i dalje ima vrhunske univerzitete, istraživačke institute i naučne rezultate, ali se suočava sa ozbiljnim problemom njihove komercijalizacije. U SAD-u je nastalo oko tri puta više unicorn kompanija, što je isto toliko tržišnih lidera u modernoj digitalnoj ekonomiji. Neke od najpoznatijih evropskih tehnoloških kompanija, poput Spotifyja, Klarne ili Revoluta, svoju su globalnu ekspanziju ostvarile tek nakon selidbe ključnih operacija u SAD, gdje je tržište kapitala brže, dublje i fleksibilnije.

U Evropskoj uniji decenijama nije proizašla nova industrijska kompanija sa tržišnom vrijednošću iznad 100 milijardi evra (tzv. Hectacorn kompanije), dok su se u istom periodu u SAD-u pojavili čitavi tehnološki divovi poput Google-a, Amazona, Tesle i Nvidije.

Energetski izazovi koji mijenjaju temelje evropske industrije

Energetski sektor danas je jedan od najosjetljivijih stubova evropske ekonomije. Nakon prekida saradnje s Rusijom i nestanka relativno jeftinog gasa na koji se evropska industrija godinama oslanjala, cijene energenata u EU naglo su porasle. To je evropske proizvođače dovelo u nepovoljan položaj u odnosu na konkurente u Sjedinjenim Državama, gdje su energenti i dalje znatno jeftiniji. U protekle tri godine razlike su bile drastične. Industrijski potrošači u Evropi plaćali su gas četiri do pet puta više nego američke kompanije, dok je cijena električne energije za industriju bila dva do tri puta viša nego u SAD-u. Takvi troškovi direktno utiču na cijenu evropskih proizvoda i time smanjuju njihovu konkurentnost na globalnom tržištu.

Posljedice se već vide u ključnim sektorima. Tako npr. Njemačka hemijska industrija, tradicionalni pokretač evropske proizvodnje, bilježi najveći pad u više od trideset godina. Takođe, Evropski aluminijski sektor prisilno je smanjio kapacitete za skoro 45%, jer visoke cijene struje čine proizvodnju finansijski neodrživom. U takvom okruženju, evropska ekonomija na energetsko-industrijskom planu ulazi u najteži period od početka 2000-ih, dok se sve više postavlja pitanje koliko dugo evropska industrija može izdržati ovako visoke troškove poslovanja.

Zelena tranzicija: evropska prednost sa ograničenjima

Evropska unija jeste tehnološki napredna u segmentima čiste energije, ima uspješne kompanije u vjetroenergiji, razvoju vodoničnih sistema i u proizvodnji elektrolizera. Međutim, izazov koji može onemogućiti dalji napredak se nalazi u zavisnosti od sirovina i proizvodnih lanaca izvan Evrope, prvenstveno iz Azije. U tom smislu, dominacija Kine u ključnim segmentima globalne proizvodnje stvara ozbiljnu stratešku ranjivost za Evropsku uniju.

Prema najnovijim podacima, Kina kontroliše veliki dio globalne prerade kritičnih sirovina – grubih metala i rijetkih resursa (litijum, kobalt, rijetki metali, grafit i dr.). Kada je riječ o baterijama (ključnim za električna vozila i energetske sisteme), oko 75–85% globalne proizvodnje litijum-ion baterija je u Kini. U sektoru solarne energije, proizvodnje solarnih panela, ćelija i modula, Kina ima dominantnu ulogu. Prema izvještajima, kineske fabrike čine većinu globalne proizvodnje na svim nivoima proizvodnje: od silicija (polysilicon), preko wafera i solarnih ćelija, do gotovih panela.

Kada je u pitanju ovaj sektor, može se reći da je Evropa za intenzivnu gradnju vjetroelektrana, solarnih panela ili fabrika vodonika, uslovljena uvozom ključnih inputa i tehnologija, vrlo često iz Kine. To znači da je evropska zelena tranzicija u velikoj mjeri zavisna od političkih i tržišnih odluka koje se donose daleko od Brisela.

Mogući zaokreti ekonomske politike EU: najveći investicioni ciklus od 1945.

Mario Dragi u svom izvještaju procjenjuje da bi Unija morala povećati investicije za oko pet odsto BDP-a godišnje, kako bi uhvatila korak sa globalnim trendovima. Pretvoreno u apsolutne brojke, to znači više od 800 milijardi evra novih investicija godišnje bi bilo namjenjeno u: infrastrukturu, energetiku, istraživanje, industriju i digitalne tehnologije.

Privatni sektor nema dovoljno kapaciteta da preuzme kompletan teret za ove poduhvate, pa procjenjuje da će biti potrebni novi zajednički evropski fondovi, moguće i izdavanje evropskih obveznica usmjerenih ka strateškim sektorima.

Slabe tačke izvještaja: energija, sirovine i geopolitika

Iako Dragijev izvještaj nudi ambicioznu viziju tehnološkog preokreta, može se ukazati na nedostatke koji se odnose na dugoročnu energetsku politiku i geopolitičku kombinatoriku.

Uočljive su tri slabe tačke: energija, sirovine i geopolitika. Dokument se tek površno dotiče činjenice da je evropska industrija decenijama bila zasnovana na stabilnom pristupu jeftinijem gasu iz Rusije. Zamjena tog modela ne dešava se preko noći: novi LNG terminali, obnovljivi izvori i alternativni dobavljači zahtijevaju dugoročan pristup i stotine milijardi evra ulaganja (visoke troškove).

Druga osjetljiva tačka jesu odnosi sa SAD-om. Iako su EU i SAD najznačajniji ekonomski partneri, američki program industrijskih podsticaja (IRA) sve snažnije privlači evropske kompanije koje traže jeftiniju energiju i bolje uslove ulaganja. To realno otvara prostor za transatlantsku konkurenciju, pogotovo u sektorima baterija, električnih vozila i obnovljive energije.

Treći izazov je sama geopolitika. Svijet više nije organizovan oko dva centra moći. Rast BRICS-a i drugih regionalnih blokova stvara nove ekonomske gravitacione tačke. To znači da Evropskoj uniji konkurencija ne dolazi isključivo iz SAD-a i Kine, nego i sa nizom zemalja koje sve više koordinišu svoje ekonomske i sirovinske politike. U takvom, fragmentisanom okruženju, EU teško može planirati dugoročne energetske i industrijske strategije bez jasnog pristupa ključnim resursima.

Unija treba donijeti odluku

Dragijev izvještaj ističe da EU ima sve resurse potrebne za oporavak – znanje, kapital, stabilne institucije i industrijsku tradiciju. Ono što nedostaje jeste brzina donošenja odluka i usklađeni strateški pravac. Evropa bi, prema Dragiju, mogla ostati globalni centar inovacija i visokog životnog standarda. Ako to ne učini, postoji rizik da se pretvori u tržište na kojem dominiraju tuđe tehnologije.

Dragijev dokument vjerovatno će poslužiti kao polazna osnova za nove strateške planove Evropske unije u periodu 2028–2034, posebno u oblastima industrije, energetike i tehnološke politike. Ipak, ostvarenje ovih ideja ostaje neizvjesno zbog visokih troškova, geopolitičkih ograničenja i usporene institucionalne dinamike unutar same EU.

mario dragi Ognjen Erić
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSrbin na čelu BMW-a
Sljedeći članak Sutra nova sjednica UO UIO BiH: Još ima šanse za otvaranje prelaza

Povezani članci

Stav 012 minuta čitanja

Biznis i etika: Bolje plakati u Rolls Royceu ili biti sretan na biciklu?

Stav 06 minuta čitanja

Nobelovac: Amerika se pretvara u najveći poreski raj na svijetu

1 komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Putuj Igumane 16. Januara 2026. 05:27

    Draghi je poslednji koji bi imao pravo da daje ovakvu vrstu komentara, pošto je i sam, znači lično, dao ogroman doprinos da do ovoga dođe. U vrijeme velike finansijske krize, kada je bio na čelu Evropske centralne banke, mnoge države EU i banke spasio je od bankrota tako što je odobrio štampanje enormnih količina novca (Evra) bez pokrića i “upumpavao” ih u već prezaduže države i banke kroz otkup obveznica. Koji oni nikada neće moći vratiti.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Pogledajte unutrašnjost zgrade u Brčkom koju je Vlada RS platila 36 miliona maraka (FOTO/VIDEO)

9. Februara 2026. — 16:2603 minute čitanja

U luksuznom, ali nikada korištenom objektu hotela „Theatrum“ u Brčkom smještene su trenutno tri republičke institucije.

Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

9. Februara 2026. — 15:18

Obrenka Slijepčević ne haje za Karapetrovićeva upozorenja

9. Februara 2026. — 14:28

Prosječan kvadrat stana u Banjaluci skoro 4.000 KM

9. Februara 2026. — 12:01

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.