Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    BiH kreće u obračun sa lažnim medom

    5. Februara 2026. — 16:03

    Opština Šipovo prodala atraktivno zemljište za 3,3 KM po kvadratu

    5. Februara 2026. — 14:23

    Vlada Srpske poljoprivrednicima duguje više od 111 miliona KM

    5. Februara 2026. — 09:03
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Vlada Rusije donela uredbu o privremenoj zabrani izvoza goriva

    31. Januara 2026. — 16:15

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Koprivica tvrdi da je elektroenergetski sistem stabilan

    29. Januara 2026. — 14:59

    Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

    29. Januara 2026. — 13:25

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 firmi

    5. Februara 2026. — 11:54

    Naša Banka Banjaluka dio uspjeha koji potvrđuje stratešku snagu Galens grupe

    5. Februara 2026. — 09:52

    Ministarstvo finansija odustalo od zaduženja, tvrde da u budžetu ima para

    4. Februara 2026. — 15:19

    EIB prošle godine na Zapadni Balkan investirala 822 miliona eura

    4. Februara 2026. — 13:16

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Online trgovina u BiH među najbrže rastućim u Evropi

    3. Februara 2026. — 12:41

    Na koje usluge su se u 2025. najviše žalili građani BiH

    2. Februara 2026. — 08:01

    Cijena srebra pala za 30 odsto u jednom danu

    31. Januara 2026. — 14:06

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Bespovratna sredstva za održivu turističku ponudu

    2. Februara 2026. — 14:30

    Plate na Jadranu prazne domaće ugostiteljstvo

    20. Januara 2026. — 08:29

    “Franck” okončao kupovinu dvije kompanije u BiH

    5. Februara 2026. — 13:38

    Berba gubitaka pustoši malinjake

    5. Februara 2026. — 07:38

    Evropska unija zaustavlja uvoz sirovog šećera

    4. Februara 2026. — 09:37

    NIS u 2025. godini zabilježio gubitak od 47,8 miliona evra

    3. Februara 2026. — 11:08
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Ako imate jedan od ovih PIN-ova hitno ga promijenite

    5. Februara 2026. — 14:59

    Potrošnja piva u Njemačkoj na istorijskom minimumu

    2. Februara 2026. — 11:25

    Saudijska Arabija gradi podzemnu rijeku u pustinji (VIDEO)

    1. Februara 2026. — 14:49

    Brisel odobrio plan podrške klimatski neutralne tehnologije

    5. Februara 2026. — 16:42

    Washington Post otpustio stotine radnika

    5. Februara 2026. — 11:14

    Maskova imperija postala najskuplja privatna firma ikada

    3. Februara 2026. — 10:21

    Zlato poslije velikog pada postalo volatilnije od bitkoina

    3. Februara 2026. — 08:59
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

Anisa MahmutovicAnisa Mahmutovic5. Decembra 2025. — 13:31Nema komentara7 minuta čitanja
Alumina
Foto: Capital.ba

ZVORNIK – Zahir Okić sa svojom porodicom živi na obali jezera Crveni mulj. Hemijski otpad iz fabrike „Nova Alumina“ polako ulazi u njegovo imanje, ali i imanje drugih stanovnika zvorničkog naselja Durakovići. Lokalni put već je oštećen i prijeti mu prekid.

Građani za medije teško razgovaraju. Strah da njihova imovina neće biti otkupljena na vrijeme i da će biti manje cijene ukoliko se javno požale je veći.

No, Zahir nema taj problem. Njegovu kuću su zadnjih godina razmjeravali, ali više ne dolaze iz „Nove Alumine“.

„Niko ništa ne pominje za klizište. Da se bunimo nemamo kome, izuzev da nađemo kakvog advokata da nas zastupa kolektivno. Selo je ugroženo. Mnogi su prodali. Da se ne bi kolektiv bunio oni gledaju jedno po jedno da bi vrijednost kuće, ako vrijedi 60-70 hiljada, oni dali 40.000. Budi zadovoljan i seli se“, priča nam Zahir.

Alumina
Foto: Capital.ba

Na drugoj strani obale je selo Čelišmani. Tu živi tek nekoliko porodica. Voda im ulazi skoro u dvorišta, a fabrika pojedinačno otkupljuje imovinu. U sedmoj i osmoj deceniji djedovi i bake napuštaju svoje domove kad dođe red na njihovu kuću. Do tada prašina koju proizvodi crveni mulj guši one koji su još uvijek tu.

Husein Lolić kaže da se pored jezera ne može disati, guši.

„Prije dvadeset dana kad je bura udarila, tu se ne vidi ništa. Isto snijeg da pada. To je užasno i sad eto jedni po jedni se sele. Strah nas je. Klizište ovo može da odnese, ali nema ko da nam pomogne“, priča Lolić.

https://capital.ba/wp-content/uploads/2025/12/Alumina-video.mp4

Preko puta Huseina je porodica Smajlović. Voda je stigla pod njihov prozor, pa je “Nova Alumina“ tek onda otkupila njihovu kuću.

Ljudi ovdje pored jezera siju, piju lokalnu vodu i udišu zrak.

Tadašnjeg direktora „Nove Alumine“ Zorana Stevanovića pitali smo da li se kao bivši gradonačelnik Zvornika sjeća da li je ovdje ikada rađena analiza vode, zraka i tla. Stevanović nije imao takva sjećanja, tvrdi da je to uglavnom samo fabrika radila.

Međutim istraživanje je radio Univerzitet Istočno Sarajevo Tehnološki fakultet u Zvorniku čiji rezultati kažu da alkalitet crvenog mulja predstavlja vrlo ozbiljan problem, kako pri eventualnim aplikacijama, tako i pri odlaganju.

„Svaka tona suhog crvenog mulja sadrži značajan alkalitet u količini od 5-20 gL sode (izražen kao Na2CO3). Ovo može prouzrokovati niz sekundarnih problema, kao što su izlučivanje toksičnih metala, pukotine glinenih zaptivnih masa na mjestu deponovanja, stvaranje alkalne prašine i sprečavanje rasta biljaka. Visok alkalitet je primarni razlog koji bi mogao uticati da se crveni mulj klasifikuje kao opasan materijal“, navedeno je u istraživanju.

Opasna i kancerogena materija

Za profesoricu Medicinskog fakulteta u Tuzli Nurku Pranjić crveni mulj prema svom hemijskom sastavu predstavlja opasnu i kancerogenu materiju.

„Najučestalija profesionalna toksikologija i patologija ispoljava se na plućima zbog udisanja prašine, aerosola i dimova pneumokoniozom, opstruktivnim bronhitisom, astmom i rakom pluća. Česte su profesionalne bolesti kože zbog kontakta s iritativnim i alergijskim supstancama u aluminijumskim prašinama, ekcematozni dermatitis. Rjeđi su tumori kože. Nova naučna otkrića dovode u vezu otpadne baze crvenog mulja koje su prodrle u konzumiranu pitku vodu i hranu sa nastankom raka dojke“, dodala je Pranjić.

A da ima oboljelih od raka potvrdio nam je i stanovnik Durakovića, Zahir Okić.

„Ima oboljelih od raka, ima mi komšinica. Ima još par njih, ali seoski život narod krije bolesti. Par komšinica ima, neke su pomrle, ali sve je to brana, crveni mulj. Ista ta voda se isparava“, kaže on.

Alumina
Foto: Capital.ba

Prema evidenciji Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona za područja koja gravitiraju oko Crvenog mulja i „Alumine“, a liječenje imaju u Federaciji BiH novootkriveni broj oboljelih od karcinoma je za posljednje dvije godine 68. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske podatke o oboljelima od raka koji se liječe na prostoru Zvornika, nije dostavio do zaključenja teksta.

Ono što je vidljivo iz podataka Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona  jeste da su najbrojniji maligniteti usta, usne šupljine i faringitisa, te raka dojke.

To za profesoricu Pranjić predstavlja jasan pokazatelj da se radi o isparavanju visoko alkalne i korozivne vode crvenog jezera čiji teški metali dopiru do usta, sluznice grla i faringitisa.

Alumina
Foto: Capital.ba

Kako bi prošli zajedno kroz dobijene podatke tokom višemjesečnog istraživanja ekoloških posljedica na stanovništvo oko „Nove Alumine“ upit smo poslali i novom direktoru ovog preduzeća Radislavu Filipoviću, ali odgovor nikada nismo dobili.

Cjevovod ima sedam kritičnih tačaka

Jezero Crvenog mulja čija dužina je preko četiri kilometra, visina 63 metra, a širina 683 metra puni se uglavnom kroz cjevovod dužine oko 15 kilometara. Izgrađen je krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, a ove godine zbog svoje starosti proizveo je čak dva ekološka incidenta.

Kako nam je u avgustu kazao Stevanović, tadašnji direktor „Nove Alumine“ glavni cjevovod je „meta ispitivanja“ stručnih lica ovog preduzeća.

„Da se otkriju te kritične tačke, da se to zamijeni“, tvrdi Stevanović.

Zbog starosti cjevovoda u julu je došlo do pucanja dihtunga i izljevanja opasne materije u rijeku Sapnu.

„Sreća pa je relativno na vrijeme otkriveno, ali tu je baš izašao kompletan sadržaj. To je bilo 300-350 metara dužinom rijeke Sapne se razlilo. Došlo je do pomora ribe i onda su naši onom mašinom koja čisti kanalizaciju usisali. Mi smo najveći dio, nekih 25 cisterni odvukli gore na branu, sasuli, napravili nekoliko preliva“, kazao je Stevanović.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS tvrdi da nisu upoznati sa problemima cjevovoda, da „Nova Alumina“ ima važeće ekološke dozvole u kojoj su propisane mjere koje investitor mora poštovati prilikom rada postrojenja, a da je za kontrolu mjera nadležna inspekcija.

U gradu i okolini u svakodnevnim razgovorima većina stanovništva je protiv ovakvog poslovanja fabrike koja je u vlasništvu Gordana Pavlovića, međutim strah od lokalnih moćnika je jači od straha za zdravlje.

Zorana Stevanovića smo pitali zašto ga se ljudi boje, ali on je tvrdio da nikada nikome nažao ništa nije učinio. Ipak, političari čije su izborne baze u ovom prostoru nisu voljni komentarisati ekološke probleme koje uzrokuje „Nova Aumina“.

Crveni mulj, cjevovod, ali to nije sve…

Dok se za ovaj problem ne nazire rješenje, „Nova Alumina“ zvanično je u proceduri dobijanja dozvola od Vlade RS za suspaljivanje čvrstog otpada u svojim postrojenjima.

„U toku je izdavanje rješenja o utvrđivanju obaveze sprovođenja procjene uticaja i pribavljanja studije uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje postrojenja za suspaljivanje RDF i komunalnog čvrstog otpada. Nakon završenog javnog uvida i završenog postupka procjene uticaja, slijedi postupak donošenja zahtjeva za ekološku dozvolu za predmetno postrojenje“, potvrdili su za CAPITAL u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Zoran Stevanović
Foto: CAPITAL TV

Da će „Nova Alumina“ ići u proces spaljivanja čvrstog otpada u naseljenom području regije Birač potvrdio je i Zoran Stevanović u avgustu u razgovoru sa našom novinarkom.

„Potpisali smo ugovor sa kineskom kompanijom vrijedan 127 miliona evra za izgradnju energane za komunalni otpad za koju se smatra da ima nula emisije CO2“, izjavio je Stevanović u vrijeme obavljanja pozicije generalnog direktora „Nove Alumine“.

Kako je tada kazao projekat spaljivanja čvrstog komunalnog otpada biće izrađen i za Željezaru u Zenici.

Proces proizvodnje RDF-a podrazumijeva selektivno izdvajanje komponenti otpada s visokim energetskim potencijalom poput papira, plastike, drveta, tekstila, njihovo usitnjavanje i sušenje, čime se dobija homogenizovana frakcija pogodna za spaljivanje u postrojenjima za energetsko iskorištavanje otpada.

Iako je Stevanović garantovao da će biti nula emisija CO2 građani nisu uvjereni u istinitost tih tvrdnji.

„Tokom sagorijevanja nastaju gasovi i čestice koje sadrže dioksine, furane, teške metale i fine praškaste čestice koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da dugotrajna izloženost ovim materijama povećava rizik od bolesti disajnih puteva, karcinoma, poremećaja imuniteta i problema u trudnoći. Najugroženiji su djeca, starije osobe i hronični bolesnici“, smatra aktivista i novinar Nedeljko Bosiočić.

Ipak, stanovništvu u graničnom dijelu Bosne i Hercegovine i u susjednoj Srbiji ostaje velika briga. Ministarstvo za ekologiju, građevinarstvo, prostorno uređenje RS ne zna koje filtere „Nova Alumina“ ima i ima li ih uopšte kako ne bi zagađivala okolinu. Kažu kako je sistem filtriranja propisan važećom ekološkom dozvolom, a sistem koji se tek gradi definisaće to novom ekološkom dozvolom ako do nje dođe. Brana jezera Crvenog mulja ove godine je ponovo podignuta za tri metra, a nikada niko ni u starom ni u novom menadžmentu nije znao da li ona ima poseban stepen sigurnosti u slučaju zemljotresa. Za sada, tvrdi Stevanović seizmički uređaji ne bilježe ništa preko dozvoljenih vrijednosti kretanja tla.

https://capital.ba/wp-content/uploads/2025/12/Video-Alumina.mp4
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
alumina crveni mulj stanovnistvo zagadjenje
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSindikat preko Đokića pritišće RERS pred odluku o mrežarini
Sljedeći članak Petrović o kupovini klavira od pola miliona maraka: “Umjetnost je vječna”

Povezani članci

Capital teme 152 minute čitanja

„Elektroprivreda“ davala otpremnine pa opet zapošljavala

Capital teme 01 minuta čitanja

„Aktiva Invest“ povećao udio u „Krajinapetrolu“

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

5. Februara 2026. — 19:0105 minuta čitanja

BEOGRAD – Kada sam otišla u Makedoniju ’97 godine i kada mi je vlasnik jedne…

BiH kreće u obračun sa lažnim medom

5. Februara 2026. — 16:03

Opština Šipovo prodala atraktivno zemljište za 3,3 KM po kvadratu

5. Februara 2026. — 14:23

Vlada Srpske poljoprivrednicima duguje više od 111 miliona KM

5. Februara 2026. — 09:03

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.