Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Šljivićkinu diplomu potpisao trgovac diplomama

    27. Decembra 2025. — 13:15

    Vlada pomaže OC “Jahorina“ sa još deset miliona maraka

    26. Decembra 2025. — 15:33

    Šef poslanika Ujedinjene Srpske završio isti fakultet kao i Nikolina Šljivić

    26. Decembra 2025. — 15:09

    Zatraženo poskupljenje gradskog prevoza u Banjaluci

    26. Decembra 2025. — 15:03
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    Kako bi američki gas stizao u BiH i Banjaluku: Ovo su detalji

    25. Decembra 2025. — 13:39

    OFAK produžio rok NIS-u

    25. Decembra 2025. — 07:41

    RiTE Gacko ide u trodnevni zastoj

    24. Decembra 2025. — 16:00

    BiH vodeća u Evropi po doznakama iz inostranstva

    27. Decembra 2025. — 10:33

    Promet na Banjalučkoj berzi 67.000 KM

    26. Decembra 2025. — 14:17

    Potrošačka korpa i dalje veća od polovine prosječne plate

    26. Decembra 2025. — 08:33

    ERS dokapitalizovao RiTE „Ugljevik“ zbog duga prema Slovencima

    24. Decembra 2025. — 12:42

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Na deset auta spiskano 3,5 miliona KM

    27. Decembra 2025. — 15:00

    Pojeftinilo gorivo u Republici Srpskoj

    15. Decembra 2025. — 14:23

    Prosječna plata ne pokriva ni pola potrošačke korpe

    15. Decembra 2025. — 12:11

    Hoće li kafa pojeftiniti

    10. Decembra 2025. — 10:05

    Značajno popunjeni smještajni kapaciteti

    27. Decembra 2025. — 12:20

    Republiku Srpsku tokom deset mjeseci ove godine posjetilo 442.353 turista

    26. Decembra 2025. — 10:33

    Znate li koji je grad najskuplji turistički centar na svijetu

    20. Decembra 2025. — 16:44

    Ryanair širi mrežu u Hrvatskoj, smanjuje letove u regionu

    18. Decembra 2025. — 11:53

    Otkupljeno 24.000 tona voća i 43.000 tona povrća

    27. Decembra 2025. — 09:53

    Proizvođači u Srpskoj prikupili više mlijeka nego lani

    27. Decembra 2025. — 09:01

    Savjet ministara BiH u ponedjeljak o suspenziji carinskih stopa

    26. Decembra 2025. — 11:13

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kina testirala voz brzine 800 km/h

    26. Decembra 2025. — 14:00

    Na hiljade neželjenih božićnih poklona se prodaje na internetu

    26. Decembra 2025. — 12:15

    Singapur i dalje ima najmoćniji pasoš

    24. Decembra 2025. — 10:45

    U Estoniji će robot određivati poreske dugove

    22. Decembra 2025. — 12:40

    Britanci sve siromašniji

    27. Decembra 2025. — 11:30

    Dolar u padu: Očekuje ga najgora godina od 2017.

    26. Decembra 2025. — 09:03

    Dolar u padu: Očekuje ga najgora godina od 2017.

    25. Decembra 2025. — 09:45

    Zašto cijene bakra rastu?

    25. Decembra 2025. — 08:59
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Pet inovacija koje mijenjaju građevinsku industriju brže nego što mislimo

Pet inovacija koje mijenjaju građevinsku industriju brže nego što mislimo

adminadmin22. Novembra 2025. — 11:30Nema komentara5 minuta čitanja
FOTO: Foto baza

BEOGRAD – Građevinski sektor u jugoistočnoj Evropi ubrzano se mijenja pod pritiskom rasta troškova rada, strožih EU standarda energetske efikasnosti i novih ESG kriterijuma za finansiranje projekata.

Investitori i menadžeri koji ne prate te promjene rizikuju gubitak konkurentske pozicije u roku od tri do pet godina – period kraći od prosječnog životnog ciklusa većine projekata. Slijedi analiza ključnih tržišnih pritisaka, tehnoloških mehanizama i strategija prilagođavanja, prenosi Seebiz.eu.

Glavni pokretač tehnoloških promjena u građevinarstvu nije tehnološki idealizam, već ekonomska nužda. Prema dostupnim procjenama, troškovi radne snage u regionu rastu oko 6–8% godišnje, uz istovremeno smanjenje broja kvalifikovanih radnika. Taj jaz stvara pritisak na automatizaciju i industrijalizaciju procesa koji su decenijama bili ručni.

Regulativa je drugi ključni faktor. Direktive EU o energetskoj efikasnosti zgrada postaju strožije, a rokovi usklađivanja se skraćuju. Investitori koji planiraju projekte s životnim ciklusom od 20 i više godina moraju već sada uračunati standarde koji će stupiti na snagu tek 2030, pa tradicionalni pristup – gradimo kako smo navikli – više nije održiv.

Finansijski sektor dodatno ubrzava promjene kroz ESG kriterijume. Banke i investicioni fondovi sve češće uslovljavaju odobravanje kredita zelenim sertifikatima i mjerljivim ekološkim pokazateljima. Projekat bez jasnog plana za smanjenje ugljičnog otiska teže dolazi do kapitala, bez obzira na potencijalnu profitabilnost.

Digresija koja se rijetko pominje: neki tradicionalni igrači namjerno usporavaju usvajanje novih tehnologija kako bi produžili amortizaciju postojeće opreme. Taj pristup može biti racionalan kratkoročno, ali nosi rizik da kompanija ostane tehnološki zastarjela u trenutku kada tržište dostigne kritičnu masu.

Tehnološki mehanizmi i primjene

Prefabrikacija ponovo dolazi u fokus, ali u modernijem obliku nego tokom socijalističke ere. Umjesto standardizovanih betonskih panela, danas se proizvode modularni elementi prilagođeni konkretnim projektima – od nosećih konstrukcija do gotovih fasadnih segmenata s integrisanom izolacijom.

Prednosti su konkretne: vrijeme izgradnje se skraćuje za 30–40%, a kontrola kvaliteta je znatno bolja nego na gradilištu. Stambeni objekat od 12 spratova u Beogradu završen je za sedam mjeseci umjesto uobičajenih 14, zahvaljujući tome što je 60% konstrukcije stiglo kao gotov modul iz fabrike.

Digitalno modeliranje (BIM) prelazi iz opcije u standard. Investitori traže digitalne blizance objekata ne samo radi lakšeg praćenja gradnje, već i zbog upravljanja tokom eksploatacije. Svaki element – od cijevi do fasadnih panela – ima digitalni identitet s podacima o proizvođaču, roku garancije i preporučenom održavanju.

Bioklimatska pergola s pokretnim lamelama omogućava preciznu kontrolu osvjetljenja i ventilacije terase, smanjujući opterećenje klima-uređaja za 15–20% tokom ljeta.

Istovremeno, aluminijumski profili s termo prekidom (izolacijom koja sprječava prenos toplote) i integrisanim sistemom odvodnje predstavljaju primjer kako se tradicionalni arhitektonski element može transformisati u sofisticirani energetski alat.

Takvi sistemi su posebno važni za hotele i ugostiteljske objekte gdje spoljašnji prostor direktno utiče na isplativost. Investicija od 8.000–12.000 eura po sistemu od 20 m² može se vratiti kroz smanjenje operativnih troškova i produženje sezone korišćenja terase (u zavisnosti od lokacije i intenziteta korišćenja).

Materijali s promjenom faze (PCM) počinju ulaziti u širu primjenu. Ti materijali apsorbuju ili otpuštaju toplotu na određenoj temperaturi, stabilizujući unutrašnju klimu bez aktivnih sistema. Primjena u zidnim oblogama ili potkrovnim panelima može smanjiti potrebu za grijanjem i hlađenjem za 20–30%, što se direktno odražava na operativne troškove.

Strategije za investitore i menadžere

Odluka o usvajanju novih tehnologija nije binarna – “sve ili ništa” – već zahtijeva selektivan pristup zasnovan na specifičnostima projekta. Ključno pitanje nije “hoćemo li koristiti BIM”, već “u kojoj fazi projekta i do kojeg nivoa detalja”.

Za investitore s portfoliom manjih projekata (do 5.000 m²), potpuna digitalizacija može biti ekonomski neisplativa. Umjesto toga, fokus treba biti na hibridnim rješenjima – prefabrikovani elementi za kritične dijelove (stubovi, grede), dok se za manje strukturne komponente zadržava tradicionalni pristup.

Kod većih projekata (10.000+ m²), ulaganje u BIM koordinatora i digitalni model postaje opravdano već u fazi planiranja. Uštede ostvarene izbjegavanjem kolizija između instalacija i konstrukcije obično pokrivaju troškove modeliranja. Konkretno: projekat poslovne zgrade u Zagrebu smanjio je broj izmjena tokom izvođenja za 40% zahvaljujući prethodnoj 3D koordinaciji.

Rizik koji se često podcjenjuje je zavisnost od dobavljača. Kompanije koje ulažu u visoko specijalizovane sisteme moraju osigurati dugoročnu dostupnost rezervnih dijelova i servisa, pa izbor partnera nije samo pitanje cijene, već i njihove stabilnosti na tržištu.

Vremenski horizont je takođe kritičan: tehnologije koje danas izgledaju kao “budućnost” mogu postati standard za tri godine – ili potpuno zastarjeti. Strategija treba balansirati između ranog usvajanja i čekanja da se tehnologija stabilizuje kako bi se iskoristila prednost ranog prihvatanja bez nepotrebnog rizika.

Pitanje koje ostaje otvoreno jeste koliko brzo lokalna regulativa može pratiti tehnološke mogućnosti. Trenutno postoji jaz između onoga što je tehnički izvodljivo i onoga što građevinske dozvole formalno prepoznaju. Investitori koji čekaju regulatornu jasnoću mogu propustiti komercijalne prilike, dok oni koji idu ispred rizikuju probleme s legalizacijom.

Građevinska industrija ne doživljava revoluciju – doživljava niz inkrementalnih pomaka koji se akumuliraju u fundamentalnu transformaciju. Kompanije koje razumiju ovaj proces i prilagođavaju strategije u skladu s njim neće samo preživjeti, već će preoblikovati tržišne standarde. Pitanje za svakog investitora i menadžera nije “hoćemo li se mijenjati”, već “koliko brzo to možemo učiniti bez nepotrebnog rizika”.

Seebiz.eu

građevina inovacije
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakRadnici Zare najavili proteste na Crni petak širom Evrope
Sljedeći članak Slovenija pokreće postupak za povrat PDV-a prevozicima iz BiH

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Ogroman pad proizvodnje u drvnoj industriji Srpske

Capital teme 42 minute čitanja

Kako je vlasnik mljekare „Pađeni“ napustio državni posao i razvio sopstveni biznis

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Šljivićkinu diplomu potpisao trgovac diplomama

27. Decembra 2025. — 13:1552 minute čitanja

Riječ je o profesoru Vladimiru Stojanoviću koji je ove godine sklopio sporazum sa Tužilaštvom BiH o priznanju krivice za trgovinu falsifikovanim diplomama.

Vlada pomaže OC “Jahorina“ sa još deset miliona maraka

26. Decembra 2025. — 15:33

Šef poslanika Ujedinjene Srpske završio isti fakultet kao i Nikolina Šljivić

26. Decembra 2025. — 15:09

Zatraženo poskupljenje gradskog prevoza u Banjaluci

26. Decembra 2025. — 15:03

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.