BANJALUKA – Krediti domaćim sektorima u BiH nastavili su da rastu, uz godišnju stopu povećanja od 10,2 odsto, što stručnjaci tumače kao odraz inflacije i ograničenog privrednog zamaha te upozoravaju na to da slab priliv investicija u privredu i oslanjanje na potrošačke zajmove predstavlja rastući rizik po ekonomiju.
Prema podacima Centralne banke BiH ukupni krediti domaćim sektorima na kraju septembra iznosili su 27,79 milijardi KM, što je povećanje od 348,3 miliona KM ili 1,3 odsto u odnosu na avgust. Najveći mjesečni rast zabilježen je kod privatnih preduzeća i stanovništva.
Na godišnjem nivou krediti su porasli za 10,2 odsto, nominalno 2,58 milijardi KM. Najveći doprinos rastu dao je sektor stanovništva sa povećanjem od 1,42 milijarde KM, odnosno 11,2 odsto, zatim privatna preduzeća sa 820,3 miliona KM ili 7,8 odsto. Rast je zabilježen i kod javnih i vladinih institucija, ali znatno manjeg obima.
Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja istakao je za “Glas” da se rast kredita u privredi može smatrati skromnim, jer ukazuje na nedostatak razvojnih projekata.
“Da bi privredni rast bio veći, potrebno je da proizvodimo dodatnu vrijednost kroz nove tehnologije, modernizaciju proizvodnje i veću produktivnost, što trenutno možemo postići jedino kroz kreditna sredstva. Kada pogledamo apsolutne i relativne iznose, ne možemo biti zadovoljni, jer to govori o rigidnosti bankarskog sektora, ali i o nedostatku kvalitetnih projekata, što bi trebalo da nas zabrine“, naglasio je Ljuboja.
Dodao je da rast kredita za potrošnju može biti podsticajan ako se odnosi na domaću proizvodnju, ali da kupovina uvozne robe zapravo znači odliv novca iz zemlje.
“U posljednje tri do četiri godine, zbog pada potrošnje i privredne aktivnosti u zemljama u koje najviše izvozimo, situacija se nije značajno poboljšala. Najveća prijetnja trenutno su promjene cijena energenata, naročito usljed sankcija uvedenih ruskim proizvođačima tečnih goriva, što može predstavljati veliki izazov za našu privredu. Očekuje se da će cijene energenata nastaviti da rastu, što će nepovoljno uticati na ukupan ekonomski razvoj Srpske“, upozorio je Ljuboja.
Ekonomista Marko Đogo ocijenio je da je dijelom na rast kredita uticala inflacija, koja “naduvava” sve nominalne vrijednosti pa i kreditne pokazatelje.
“Ako se od godišnjeg rasta kredita od 10,2 odsto oduzme otprilike četiri odsto, koliko iznosi inflacija, realni rast je oko šest odsto, što je donekle iznad očekivanja. Dugoročno, krediti obično rastu slično kao i privreda pa je ovaj rezultat nešto bolji od prosjeka. Rast kredita stanovništva je ipak iznenađujući”, objasnio je Đogo.
On je naglasio da se takvi trendovi ne mogu dugoročno održati bez rasta produktivnosti.
“Plate ne mogu rasti brže od produktivnosti u dužem roku. Ovakav rast može trajati još dvije do tri godine, ali će se potom sudariti sa realnim ekonomskim pokazateljima. Da bi se održao rast plata i kreditne aktivnosti, neophodne su nove investicije, jer su upravo one ključni faktor svakog dugoročnog razvoja“, poručio je Đogo.

