VAŠINGOTN – Dug američke vlade premašio 38 biliona (hiljada milijardi) dolara, pokazali su najnoviji podaci američkog Ministarstva finansija, što je najveći nivo u istoriji zemlje.
Stručnjaci upozoravaju da tempo zaduživanja postaje zabrinjavajući.
Samo u posljednja dva i po mjeseca, dug je povećan za više od bilion dolara, što je jedan od najbržih skokova ikada zabilježenih u mirnodopskim uslovima.
Izvještaj Zajedničkog ekonomskog komiteta američkog Kongresa navodi da je u periodu od 71 dana dodano čak 383 milijarde dolara novog duga tokom kratkotrajnog “shutdowna” državne administracije.
Ovim tempom, upozoravaju analitičari, Sjedinjene Države bi mogle dug premašiti 40 biliona dolara već 2026. godine ako se fiskalna politika ne promijeni.
Šta uzrokuje rast duga
Rast duga rezultat je kombinacije visokih državnih rashoda, skupih programa socijalne zaštite i rastućih troškova kamata.
S obzirom na to da Federalne rezerve drže referentne kamatne stope na relativno visokom nivou, troškovi servisiranja duga sada premašuju izdatke za odbranu i približavaju se troškovima zdravstvenog sistema.
Prema procjenama američkog Ureda za budžet (CBO), kamate na javni dug će u 2025. godini iznositi više od 1,1 bilion dolara – gotovo dvostruko više nego prije pet godina.
Upozorenje MMF-a
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je Washington da mora “suziti jaz između prihoda i rashoda”, te da trenutni nivo deficita i duga “nije dugoročno održiv”.
Iako SAD uživaju povjerenje investitora i imaju globalno dominantnu valutu, MMF ističe da “ni dolar ne može vječno amortizirati fiskalnu neodgovornost”.
Američki javni dug sada premašuje 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Za poređenje, taj odnos je uoči pandemije COVID-19 iznosio oko 107 odsto, dok je prije finansijske krize 2008. bio manji od 70 odsto.
Rast BDP-a i inflacije pomažu nominalno smanjenje tereta duga, ali se troškovi zaduživanja povećavaju jer Ministarstvo finansija mora izdavati sve više obveznica s višim kamatama.
Politička pozadina
Fiskalni izazovi postali su i politička tema uoči američkih izbora. Dok republikanci traže smanjenje potrošnje i “povratak fiskalnoj disciplini”, demokrate tvrde da su investicije u infrastrukturu i zelenu energiju “nužne za dugoročni rast”.
Analitičari upozoravaju da će svaka nova administracija morati donijeti teške odluke: ili povećati poreze, ili smanjiti javne izdatke – ili oboje.
Rekordni dug SAD-a šalje snažan signal globalnim tržištima: čak i najveća svjetska ekonomija nije imuna na posljedice prekomjernog zaduživanja.
Iako američke obveznice i dalje važe za “najsigurnije ulaganje na svijetu”, rast troškova kamata i političke tenzije oko budžeta mogli bi uticati na stabilnost svjetskih finansijskih tržišta u godinama koje dolaze. Biznisinfo.ba
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
SAD
su
PrdnulE
u
ČabaR
,narodskiI recenO.
Svaki novi dan je najviši u istoriji. Zato što se ne smanjuje već samo povećava. Sutra će biti još veći. Ništa čudno i ništa posebno. Tako je već decenijama. I nisu još “prdnuli u čabar”. Kreditori znaju da im ovi nikad neće vratiti dug, ali bi bilo po njih puno loše da SAD bankrotira (i za čitav svijet nažalost). Tako da se “igranka bez prestanka” nastavlja. Niko ne zna kad će muzika prestati da svira.